Blog Archives

ZDRAVLJE I ISHRANA DANAS

Ovih dana se puno priča o tome da li unos mesa povećava rizik za dobijanje kancera, da li je hrana puna aditiva, šta se sve dodaje u ishranu, da li zdravo živimo i kako se hranimo… Evo nekih korisnih informacija, koje se iznose na osnovu istraživanja u poslednje vreme, od strane stručnjaka, doktora i nutricionista.

 

U Srbiji se prosečno dnevno pojede 500g belog hleba po stanovniku

Beli hleb nije štetan kao sto se priča, samo zavisi koliku količinu pojedete

Za žitarice je poželjno da proklijaju kada se unose kroz ishranu, kako bi sadržale maksimalan procenat biljnih vlakana

Gluten je štetan samo za ljude koji imaju celijakiju ( alergiju )

Kod žitarica je najbitnije da budu adekvatno obrađene i oprane

Potapanje žitarica u vodi je obavezno zbog fitinske kiseline

Najbitniji je kvalitet kalorija koji se unosi tokom dana

Dijeta u broju kalorija koje preporučuje, mora da sadži sve hranjive kalorije, a ne da bude eliminaciona dijeta

Ishrana treba da bude raznovrsna, nikako jedna namernica ne može da zameni drugu

Hrana nije lek i ne treba da se definiše tako, ne sme da nosi nikakvu oznaku kao lek

Manje od 8% tokom dana, treba da bude unos zasićenih masti životinjskog porekla

Smanjiti unos crvenog mesa sa 90g na 70g dnevno, razlog je smanjivanje rizika od dobijanja karcinoma

Ako na ovo smanjenje unosa crvenog mesa, jedete još više voća I povrća, smanjiće te još više rizik od dobijanja karcinoma

Mesne prerađevine često sadrže Azbest koji je jako štetan za organizam

Ako totalno isključite meso iz ishrane, nećete imati dovoljnu količinu vitamina B12, koji je jako bitan za organizam

Zbog loše hrane I ishrane dolazi do hormonalnih poremećaja u detinjstvu, rani pubertet

Zbog sve slabijeg kretanja nemamo dovoljno vitamina D3, koji se stvara pod dejstvom sunčevih zraka

Post u ishrani je koristan, jer stvara nove matične stanice

Kvalitet hrane kojom hranimo životinje, čije meso jedemo, uticaće I na naš organizam kasnije

Kažu stručnjaci: bolje jesti i “špricanu” jabuku, nego je ne jesti uopšte

 

ISHRANA PO KRVNIM GRUPAMA

Ishrana po krvnim grupama je nastala prema biološkom razvijanju krvnih grupa od nastanka čoveka. U zavisnosti od vremenskog perioda i toga šta je čovek prvo počeo da koristi za ishranu i šta je u međuvremenu otkrivao i pronalazio u prirodi, do toga kada je otkrio da je meso ukusnije kada se preradi tj ispeče , početka proizvodnje mlečnih prozvoda, namirnica od žitarica, voća i povrća.

Stručnjaci koji se bave ishranom prema krvnim grupama objašnjavaju da ljudi sa različitim krvnim grupama ne mogu podjednako dobro da svare određenu vrstu hrane. Svaka krvna grupa poseduje različite antigene sa posebnom hemijskom strukturom. I samo ime krvne grupe je nastalo po antigenu grupe koji se nalazi na crvenim krvnim zrnicma. Srž teorije o krvnim grupama čini otkriće da se antigeni krvnih grupa – različito ponašaju u biohemijskim reakcijama sa određenim namirnicama (to jest nekim njihovim sastojcima). U nastavku ćemo videti koja hrana kojoj krvnoj grupi odgovara a koja ne.

Eating-for-Your-Blood-Type

O krvna grupa

Ljudi sa ovom krvnom grupom imaju otporniji sistem za varenje. Oni su mesožderi , pa im odgovaraju životinski proteini i manje količine voća i povrća. Ova krvna grupa teže podnosi ugljene hidrate i proizvode sa glutenom kao i mlečne proizvode. Trebalo bi da izbegavaju kafu jer i sami proizvode mnogo želudacne kiseline.

Dobre namirnice : crveno meso, povrće, maslinovo ulje, orašasti plodovi, semenke, voće

Loše namirnice : masne prerađevine, riba i morski plodovi, sirevi i mečni proizvodi, kukuruzno i suncokretovo ulje, povrće sa visokim nivoom skroba, žitarice

A krvna grupa

Ljudi sa ovom krvnog grupom imaju slabu toleranciju na proteine. A krvna grupa ima osetljiv sistem za varenje i preporučuje im se klasična vegeterijanska ishrana, sa manje mlečnih proizvoda. Zbog manje proizvodnje želudačne kiseline oni koji poseduju ovu grupu imaju problema sa varenjem mesa i apsorbcijom vitamina B 12. Ishrana koja sadrži enzime betain, papin i bromelain se preporučuje ovoj krvnoj grupi.

Dobre namirnice: riba i morski plodovi, smenke i orašasti plodovi, povrće, žitarice i skrob, voće

Loše namirnice: crvena mesa, kačkavalj, puter, ulja, pistaći, pšenica, pečurke, masline, banane, mango, pomorandze, mandarine

B krvna grupa

Ova krvna grupa je otpornija i podnosi gotovo većinu namirnica. Oni koji poseduju B krvnu grupu trebaju da izbegavaju hranu sa glutenom i pšenicnim produktima, a dobro podnose mlečne proizvode.

Dobre namirnice : crvena mesa, jaja, mleko, jogurt, feta sir, pirinač, krompir, kupus, paprike, šargarepa, ananas, lubenica, šljive, maslinovo ulje

Loše namirnice: živinsko meso, riba i morski plodovi, pistaći, kikiriki, suncokret, pšenica, kukuruz, malsline, paradajz, suncekretovo i sojino ulje

AB krvna grupa

Ova krvna grupa je veoma retka, procenjuje se da svega 5% stanovništva je poseduje. Ona je nastala najkasnije.

Dobre namirnice: jagnjetina, ćuretina, tunjevina, morski plodovi i riba, mlečni proizvodi, voće i povrće, ulja.

Loše namirnice: slanina, govedina, svinjetina, punomasno mleko, avokado, kukuruz šećerac, paprike, banane, kokos, pomorandze, lešnik, mak, seme bundeve

%d bloggers like this: