Blog Archives
MENTALNO ČIŠĆENJE
Kako bih počeo sad…
Posle godinu i po dana ne pisanja, ne zato što nisam želeo ili nisam stizao, jednostavno mislim da svakom u životu dođe do nekog zasićenja, što mi se čini da je normalno ako nisi mašina koja radi pod pritiskom nadređenih. Jednostavno mi je trebala pauza, kako ne bih dosadio ni sebi ni vama 🙂
Mnogo je inspiracije bilo u poslednjih 5 godina od kako postoji ovaj portal. Puno tema, nedoumica, razmisljanja i analiziranja je proslo kroz ove rubrike. Nekome sam pomogao, nekome ne, nekoga sam zbunio ili razbistrio, uglavnom pisao sam iz srca, znatizelje i potrebe. Cilj nije bila zarada cilj je bio napraviti nešto drugačije i prihvatljivije zdravom razumu.
Kako starim i sazrevam, tako sazreva i ovaj portal. Ne bih smeo da se vratim na svoj prvi post 🙂 verovatno bih se razocarao i nasmejao kako sam pisao, ali ne želim da brišem istoriju i skromne početke i faze učenja. Nalazio sam puno svojih postova kopiranih na drugim portalima. Nervirao sam se u početku, ali mi je jedan pametan čovek rekao, da je to dobro i da to vredi čim ga ljudi sheruju, kaže nemoj se opterećivati prave stvari uvek isplivaju na kraju. Tako je nekako i bilo, mnogi od tih portala su se pogasili, verovatno videvši da ovde nema velikog profita, samo strast!
Ova izolacija zbog Korona Virusa me je navela na mnogo razmišljanja, predpostavljam kao i sve vas. Kako živimo, kako se krećemo, da li smo zdravi, kakav imunitet imamo, gde smo pogrešili, koliko volimo i mrzimo, šta su sitnice a šta je suština života. Uvek sam težio tome da živim skromno, srećno i punim plućima, da prenosim na vas svoja iskustva kroz fizičku aktivnost, zdrav život i ishranu. To pričam i svojim klijetima. Sve je postalo Instant i Mainstream, teško je ostati pribran, staložen i razuman. Mislimo da živimo brzo, a nismo nikad sporiji od kad postoji čovek (samo uključite pedometar na vašem telefonu na dnevnom nivou i videćete, 10k koraka je minimum potreba). Količina i brzina nepotrebnih informacija koje dobijamo nas samo zbunjuje i opterećuje (tokom dana ljudski mozak obradi oko 34 gigabajta informacija). On ne može da procesuira sve što primi, a samim tim nam je i koncentracija 0, posebno kod dece. Ako nas ova situacija malo ne zamisli možda nećemo imati druge prilike. Nisam pesimista, ali niko nam ne može pomoći ako to ne želimo sami sebi!
Biću zadovoljan ako vas je ovaj današnji post bar malo mentalno očistio, zapitao, zaintrigirao i dozvao pameti. Sve kreće od mentalnog stanja organizma, kroz fizičku aktivnost, odlazak u prirodu, na suncu, među drvećem, pored reka, jezera, mora… sve su to punjači naših baterija koje nemaju zamenu, mi smo zaduženi za njih! (nisam Life Coach) samo razmišljam glasno.
OSTANITE ZDRAVO I DRUŽIMO SE KROZ NEKE NOVE TEME USKORO!
PRETRENIRANOST ILI NAPREDAK
Tanka je granica između pretreniranosti i napredka u fizičkoj aktivnosti. Ljudi danas malo znaju kakve posledice pretreniranost organizma ima, koliko dug i kakav oporavak treba da bude i kako napredovati a izbeći pretreniranost organizma. Sve ove stvari ćemo objasniti u sledećem tekstu.
Pretreniranost je česta pojava kako kod profesionalnih sportista tako i kod rekreativaca koji vrlo često pretjeraju sa treninzima u želji da što pre postignu željene rezultate. Sportisti koji se pripremaju za takmičenje ili neki specifičan događaj često preopterećuju svoje telo, tj. telo ne stiže da se dovoljno brzo oporavi. Sportisti vežbaju duže i jače, ali nema napretka. Zapravo, dešava se niz procesa u organizmu koji sprečavaju dalji napredak i može doći do pada performansi, povreda i zdravstvenih problema. Bez dovoljnog vremena za opravak nema napretka. Ključ pravilnog treniranja leži u balansu između opterećenja i odmora. Previše opterećenja i premalo odmora rezultuje i fizičkim i psihičkim simptomima pretreniranosti.
Znaci pretreniranosti:
Pad energije, umor
Mišićni bolovi, bolovi u zglobovima
Glavobolja, nesanica
Težina u nogama, bolovi
Depresija, smanjenje apetita
Veća učestalost povreda
Smanjena želja za treningom
Postoji nekoliko načina praćenja pretreniranosti. Najbolji je praćenjem pulsa. U toku treninga ako puls naglo skače i ne možete da ga držite u željenoj zoni znači da imate problem pretreniranosti. Takodje merite puls svako jutro i pred spavanje, ako vidite značajna odstupanja znači da se niste dovoljno oporavili.
Ako dodje do ove pojave najbolji način da se oporavite je odmor. Potrebno je oko par dana pauze, hidrirajte se, pijte puno tečnosti, zdravo se hranite, unostite minerale i vitamine. Masaža je dobar način da se i fizički i psihički odmorite. Aktivan odmor je takođe dobar, šetnja i lagana vožnja bicikla i naravno obavezno istezanje posle svake aktivnosti.
Što se tiče treninga i puta ka napredovanju, danas su naučnici i sportski radnici utvrdili da je odmor bitniji od treninga. Mišići i celi organizam mora dobro da se oporavi između dva treninga kako bi napredak bio moguć. Za rekreativce 3 treninga nedeljno će održati vaše telo i mišiće na nekom nivou , 4 i više treninga će učiniti da napredujete uz pravilnu ishranu i odmor. Trening ne treba da traje više od sat vremena i obavezno je dobro zagrevanje pre, i istezanje posle treninga.
Poenta je da brz napredak uvek nosi posledice sa sobom, koje se kasnije manifestuju. Postepen i pravilan trud i rad se uvek na kraju više isplati. Slušajte svoj organizam i rezultati će doći sigurno, postepeno ali sa zdravijim i dužim ishodom.
UTICAJ FIZIČKE AKTIVNOSTI NA KREATIVNOST I KONCENTRACIJU
Da li i kako fizička aktivnost utiče na osobe koje se bave poslovima koji zahtevaju povećanu koncentraciju i kreativnost, probaćemo da objasnimo u narednom tekstu.
U prvih desatak dana treninga ono što ćete najviše osetiti na sebi jeste promena u mentalnom i psihofizičkom stanju a ne promena u kilogramima i mišićima koja je neznatna. Ono što sam naučio iz dugogodišnjeg iskustva u radu sa klijentima iz raznih delova sveta jeste da im vremenom postaje bitnije od kilograma i mišića to što imaju veću koncentraciju na poslu, smireniji su, lakše i lepše spavaju, odmorniji se bude, imaju manje stresa tj lakše ga akumuliraju.
Ovo je normalno iz razloga što fizička aktivnost pozitivno utiče na rad srca, na cirkulaciju krvi, na pritisak u krvnim sudovima, kao i mnogim drugim funkcijama organizma. Ovo je bitno zato što su ovo sve preduslovi za dobru koncentraciju ( opuštenost organizma ) iz koje proizlazi kreativnost kako na poslu tako i u privatnom životu.
Dovoljno je 30 minuta dnevno da posvetite pažnju svom telu u vidu fizičke aktivnosti. U toku treninga broj otkucaja srca u minuti se povećava , u zavisnosti od težine vežbi i intenziteta , i do 180 pa i više otkucaja u minuti. To će dovesti do toga da vaše srce sporije i mirnije radi tokom dana a samim tim vaš organizam će biti mirniji a funkcije organa u balansu što dovodi do bolje koncentracije i sklonosti ka manjim emotivnim stresovima tokom dana.
Na pitanje mog profesora fiziologije koje ide ovako: znamo da je svakom u životu predodređen broj otkucaja i da od toga zavisi koliko godina ćemo živeti, kako onda oni sportisti koji svaki dan imaju po dva treninga dnevno i otkucaji im idu i do 200 u minuti žive duže od onih nesportista koji ceo dan imaju konstantan broj otkucaja sa malim oscilacijama, ceo amfiteatar nije imao odgovor, a odgovor je da sportisti koji u sat ili dva imaju veoma visoke vrednosti otkucaja srca u toku dana može malo šta da stresira ( lakše podnose stres ) i ubrza im rad srca baš iz tog razloga što su imali visoko intenzivne treninge sa visokim brojem otkucaja srca u minuti, a oni koji nemaju fizičku aktivnost i najmanja sitnica će im ubrzati rad srca usled stresa koji je za sportsko srce zanemarljiv. Primer za ovo je da broj otkucaja u mirovanju normalnog čoveka u minuti je od 60 do 80 a kod profesionalnih biciklista ide i ispod 45.
Psihološki efekti rekreativnog vežbanja su brojni i pozitivni, tako da se prema dosadašnjim istraživanjima, uglavnom navode sledeći efekti: poboljšanje emocionalnog zdravlja, poboljšanje raspoloženja i motivacije, povoljan uticaj na emocionalnu i socijalnu prilagođenost, jačanje osećanja lične vrednosti, smanjenje agresivnosti, smanjenje opšteg zamora, pozitivno dejstvo na stavove vezane za rekreaciju.
Fizička aktivnost je, bilo da se radi o udaranju u vreću ili trčanju u parku, u suštini i jedan od najboljih načina da se „izduvate” i izborite sa stresom. Ovo je rezultat ispuštanja hormona endorfina za vreme aerobnih vežbi ( trčanje, plivanje, veslanje ). Bitno je i da znate da nije neophodno da se dovedete do iznemoglosti, već da i redovan petnaestominutni trening može u mnogome da vam pomogne.