Blog Archives

ADRENALINSKA ZAVISNOST

Adrenalin je zanimljiv hormon koji je cesto pojacano prisutan u svakodnevnom zivotu a da toga nismo ni svesni. Sta je on, kako deluje, koliko je dobar a koliko opasan saznacemo u danasnjem tekstu.

Nadbubrezna zlezda stimulisana nekom aktivnoscu koja izaziva stres dovodi do lucenja adrenalina. Nekim ljudima u tim situacijama dovodi do osecaja uzivanja i osecaja da zive zivot punim plucima, a nekima do osecaja straha i neprijatnosti. Zajedno sa kortizolom koji se isto luci u nadbubreznoj zlezdi, ovi hormoni se isto zovu i stresni hormoni. Adrenalin takodje deluje na jetru i izaziva povecano oslobadjanje glukoze u krvi koja povecava energetsku spremnost naseg organizma.

Adrenalinski sportovi dovode do lucenja dopamina koji se takodje luce i tokom seksa, uzimanja alkohola ili psihoaktivnih supstanci. U kombinaciji sa adrenalinom dopamin dovdi do toga da se ljudi u ekstremnim situacijama nekotrolisano smeju ili vriste.

Psiholozi govore da je nekim ljudima ovakav vid aktivnosti sa puno rizika i savladavanja svojih strahova neki vid terapije. Ovakvi ljudi obozavaju mesavinu osecanja straha i uzbudjenja.

Pojacano lucenje adrenalina dovodi do suzavanja krvnih sudova, povecanog broja otkucaja srca, povecanje pritiska krvi na krvne sudove i niz drugih fizioloskih promena kako bi se organizam izborio protiv novonastalog stresa.

Adrenalinski zavisnici su uglavnom ljudi zavisni od ekstremnih sportova (paraglajding, skijanje, skakanje padobranom, alpinizam i drugi), naravno adrenalin se luci i u drugim sportovima i drugim situacijama. To su hiperaktivni ljudi koji su u stalnoj potrazi za novim izazovima koji ce povecati ili zadovoljiti dovoljnu dozu adrenalina u organizmu. Najveci strah kod ovih ljudi je DOSADA.

Cesto izlaganje stresogenim situacijama dovodi do ADRENALINSKE INSUFIJENCIJE tj smanjene funkcije nadbubreznih zlezda sto uzrokuje smanjeno lucenje adrenalina. Simptomi: nesanica, hipoglikemija, vrtoglavica, umor, slaba koncentracija, ceste prehlade. Za uspostavljanje normalnog lucenja adrenalina potrebno je: dovoljan i kvalitetan san, meditacija, zdravi obroci, izbegavanje nikotina i alkohola, pametan trenig.

Direktor Googla Alen Justas je u strogoj tajnosti, samo 2 godine nakon sto je Felix Baumgartner skocio sa visine od 39km, skocio sa 42km i oborio rekord u slobodnom padu probivsi zvucni zid. To govori o granicama ili ne, adrenalinske zavisnosti.

Probijanjem sopstvenih granica naravno mozete upoznati sebe nauciti mnoge stvari postati bolja osoba ali nekad ako se nema granica i kontrola posledice mogu biti kobne pa cak i sa smrtnim ishodom. Svedoci smo da zarad mediske paznje i lajkova mnogi su zavrsili svoje zivote tuzno, padanjem sa litica ili drugim nezgodama. Zato pamet u glavu i adrenalin moze biti najzdraviji oblik terapije u ova luda vremena samo ako se izaziva na pravi nacin.

USPORAVANJE METABOLIZMA I GOJAZNOST NAKON 30-te

Kad si mlad ne razmišljaš puno o nekim stvarima, sve ti je lako i brzo. Moja generacija koja je prešla 30-tu sve više se žali na kilograme i probleme sa energijom. Zašto se metabolizam usporava i da li se stvarno usporava i kako je najbolje održati telo dvadesetogodišnjaka što duže, saznaćemo u ovom tekstu.

How-to-Speed-Up-Metabolism-Fast-and-Naturally

Nakon 30-te godine života, a nekad i ranije, vaš stil života počinje da se menja: brak, deca, poslovne obaveze i uspesi, i sve manje slobodnog vremena kojeg možete da posvetite samo sebi. Istraživanja pokazuju da metabolizam kod prosečne osobe, ili broj kalorija potrošenih u toku dana, opada 1% svake godine nakon 30te. I ako nastavite isto da jedete kao da ste u 20-tim, vaše telo neće moći da sagori toliko kalorija koliko ste unosili, što za posledicu dovodi do gojaznosti i viška kilograma. Ovo se odnosi posebno na sportiste koji su nakon karijere nastavili da unose količinu kalorija kao kad su bili aktivni, a metabolizam se znatno usporio usled prestanka aktivnosti i treninga.

Usporen metabolizam ima efekte na vaše hormone u organizmu. Povišen procenat masti u vašem telu, teže kotroliše hormone Leptin i Kortizol koji su jako povezani sa vašom telesnom težinom. Leptin kontroliše apetit, a Kortizol kontroliše regulaciju ugljenih hidrata i prevođenje u masne jedinice.

Neki naučnici i lekari zastupaju teoriju da je jedini uzrok usporavanju vašeg metabolizma stil života i nekretanje, i da ne zavisi od vaših godina već samo od aktivnosti, da ljudi nisu aktivni kao što su nekad bili.

Jedine navike koje održavaju vaš metabolizam kao kad ste imali dvadeset su: zdrava ishrana, vežbanje i puno vode za piće. Predlaže se smanjenje sastojaka kao što su šećer, gluten, mlečni proizvodi i žitarice. Stručnaci govore da ljudi nakon 30-te treba da piju filtriranu vodu za razliku od flaširane, jedu više organsku hranu i konzumiraju zdrava mesa. Jedite zdrav doručak, bezmasnu hranu, više povrća I vlakana. Jedite umereno i hranu koja ne poseduje visoku kiselost, kao što su crvena mesa, alkohol i šećeri. Čaša vina je sasvim dovoljna posle oborka.

Što se tiče vežbanja, samo tri puta nedeljno bez velikih opterećenja i zamora. Lagani kardio, šetnjica, plivanje, trčanje, planinarenje, veslanje… ili osnovne vežbe kod kuće ili u parku.

KAKO NESPAVANJE I STRES UTIČU NA GOJAZNOST I ORGANIZAM

Malo ljudi zna da slab ili kratak i nedovoljan san utiče na gojaznost i taloženje viška kilograma. Stres i hormone koje on luči takođe utiču na naše kilograme i organizam. Kako, saznaćemo u sledećem tekstu.

STRES

Šta je kortizol? To je hormon koji luči kora nadbubrežne žlezde kao odgovor na stres, a efekat koji on ima na mišić i organizam je isključivo destruktivan. Da stvar bude gora, kortizol povećava šećer u krvi i na taj način u telo “sprema” masno tkivo. Naravno, tamo gde bi ga najmanje voleli videti – oko struka, na bedrima i sl.

Ako gledamo ciklični ritam izlučivanja kortizola, onda je njegova koncentracija redovno najviša kod buđenja, u 10:00 u 15:00 i na početku noćnog sna. Stoga je u ta vremena vrlo važno uneti kvalitetne nutrijente.

Kod osobe koja trenira, kortizol je isto tako na vrlo visokom nivou nakon treninga i vlada kataboličko okruženje. Kako bismo smanjili taj efekat na minimum, nakon treninga treba konzumirati ugljene hidrate visokog glikemijskog indeksa (glukoza, maltodekstrin) kako bi se izlučio insulin. To je bitno iz dva razloga: insulin deluje suprotno kortizolu (smanjuje nivo šećera u krvi), a glukoza koja pod njegovim delovanjem ulazi u stanicu otvara “vrata” na membrani stanice da bi gradivni elementi (aminokiseline iz proteina surutke koji se konzumiraju zajedno s ugljenim hidratima) mogli obnoviti stanicu.

Međutim, taj period u kojem imamo priliku zaustaviti katabolizam i osigurati mišiću brzi dotok aminokiselina i obnovu energetskih resursa (ugljenih hidrata) je vrlo kratak i obuhvata najduže sat vremena od završetka treninga.

NESPAVANJE

Naime, ako ne spavamo dovoljno nivo leptina, hormona koji kontroliše apetit i utiče na proizvodnju masnih naslaga, opada. Nizak nivo leptina signalizira organizmu da postoji nedostatak hrane i povećava apetit. To znači da mozak dobija poruku da je potrebna dodatna količina hrane, i na taj način se gojimo.

Većina ljudi potrebno je između šest i osam sati sna za jednu noć. Studije pokazuju da dobar san može da ograniči koliko kalorija ljudi unose, a da “loše i kratko dnevno spavanje” može dovesti do povećanja telesne težine.

Ako ste skloni da ostajete do kasno u noć i da malo spavate, ovi rezultati mogu biti posebno bitni za vas. Pokazalo se da se kod onih koji lezu kasno i unose obroke posle 22h kilogrami vise lepe za stomak nego u ostalim delovima dana.

KAKO UKLONITI SALO SA SPECIFIČNIH DELOVA TELA

 Većina ljudi pati od ”regionalnih” naslaga masti – naslaga na određenim delovima tela. Salo se taloži po celom telu ali je najupadljivije u određenim oblastima. Sa tih delova tela najteže gubimo salo. To su problematični delovi.Ova problematična područja su pod velikim uticajem hormonskog stanja i određena su vrstom hormona koji se ne luči kako treba (nije u ravnoteži).

Fat-Blast

Jedna od stvari o kojima se u poslednje vreme prilično govori jeste veza između sala na stomaku i hormona koji se zove kortizol (hormon stresa). Da pojednostavim – što je viši nivo kortizola, verovatno ćete imati više sala na stomaku. To znači, da ako imate prilično sala na stomaku, razumno je zaključiti da je i nivo kortizola kod vas povišen. Odličan tekst o mehanizmu nastanka sala pod uticajem kortizola.

 

Visok nivo kortizola je štetan i iz drugih razloga, ali mi ćemo se usmeriti na činjenicu da zbog kortizola niste tako ”mali” baš oko stomaka.

Umesto da se samo patite sa svim ovim, očigledno rešenje je u tome da pokušate da smanjite nivo kortizola što će dovesti i do smanjenja sala na stomaku. Smanjenje kortizola nije baš tako jednostavno. Možda ste nekad naišli na reklame koje vam nude anti-kortizol pilule. Čak i da su delotvorne (a nisu), hormon poput kortizola ne može da se zavara nekom pilulicom.

Prlično dobar princip je da treba koristiti određene hormone da bi se regulisali neki drugi. U suštini, protiv hormona možete da se borite hormonima. Nauka istražuje koji hormoni i na koji način deluju jedni na druge. Što se kortizola tiče, ne treba ići dalje od hormona rasta.

Hormon rasta (HR) ili Human Growth Hormone (HGH), proizvodi se u hipofizi. Hormon rasta je jedan od najznačajnijih faktora u oblasti uravnotežavanja, kontrole kortizola. Pojednostavljeno rečeno, više hormona rasta smanjuje količinu kortizola.

Kako pokrenuti telo da luči HR.

Možda ste čuli da su određene vežbe izuzetno efikasne u podsticanju lučenja hormona rasta. To je indirektno tačno.

Hormon rasta se normalno stvara i ispušta kao odgovor na nešto, a u slučaju treninga, vežbi, HR se oslobađa kao reakcija na nešto što se zove mlečna kiselina.
Mlečna kiselina je nusproizvod nekih hemijskih i metaboličkih procesa koji se dešavaju tokom vežbanja.
Tako, ako vežbate na određeni način, možete stvoriti VIŠE mlečne kiseline koja će zatim podstaći pojačano lučenje hormona rasta. Taj nalet hormona rasta će uticati na to da nivo kortizola ne bude visok. To će biti od pomoći da se oslobodite upornog sala na stomaku.

Kako da to učinimo? Mlečna kiselina se stvara tokom većine intenzivnih vežbi, ali postoji jedna neobična vežba koja može da proizvede više mlečne kiseline nego što je uopšteno moguće pri drugim vrstama vežbanja. To takozvano ”vežbanje mlečne kiseline” sastoji se u vrlo sporom podizanju težina prilikom treninga i njihovom brzom spuštanju.

Razlog za ovu strukturu je u tome što se mlečna kiselina prvenstveno stvara tokom ”koncentrične” ili pozitivne faze, faze podizanja pri vežbanju a ne tako mnogo prilikom ekscentrične ili negativne faze, faze spuštanja težine. Da bismo ovo iskoristili i stvorili više mlečne kiseline, treba da pojačamo pozitivnu fazu naših vežbi.

Brojčano to znači da za svako ponavljanje podizanja težine produžimo za oko 4-6 sekundi od uobičajene brzine vežbanja, a onda spuštamo težinu ekstremno brzo, ali sigurno. Npr, ako radite čučnjeve, spuštate se brzo, a podižete se vrlo polako. Ako radimo vežbu za grudi na klupi (benč), tegove podižemo sporo a na grudi ih vraćamo brzo.

Vežbanje sa ovakvim produženim koncentričnim pokretima đe stvoriti ogromnu količinu mlečne kiseline, što će što će opet podstaći vaše telo da stvara veću količinu hormona rasta. Taj hormon rasta će vam pomoći da sredite kortizol i da se lakše izborite protiv sala na stomaku.

Ako sve ovo ipak nebude dovoljno, trening koji izaziva stvaranje mlečne kiseline je izuzetan metod za gubljenje sala, pa ćete salo gubiti na svim delovima.