Blog Archives

USPORAVANJE METABOLIZMA I GOJAZNOST NAKON 30-te

Kad si mlad ne razmišljaš puno o nekim stvarima, sve ti je lako i brzo. Moja generacija koja je prešla 30-tu sve više se žali na kilograme i probleme sa energijom. Zašto se metabolizam usporava i da li se stvarno usporava i kako je najbolje održati telo dvadesetogodišnjaka što duže, saznaćemo u ovom tekstu.

How-to-Speed-Up-Metabolism-Fast-and-Naturally

Nakon 30-te godine života, a nekad i ranije, vaš stil života počinje da se menja: brak, deca, poslovne obaveze i uspesi, i sve manje slobodnog vremena kojeg možete da posvetite samo sebi. Istraživanja pokazuju da metabolizam kod prosečne osobe, ili broj kalorija potrošenih u toku dana, opada 1% svake godine nakon 30te. I ako nastavite isto da jedete kao da ste u 20-tim, vaše telo neće moći da sagori toliko kalorija koliko ste unosili, što za posledicu dovodi do gojaznosti i viška kilograma. Ovo se odnosi posebno na sportiste koji su nakon karijere nastavili da unose količinu kalorija kao kad su bili aktivni, a metabolizam se znatno usporio usled prestanka aktivnosti i treninga.

Usporen metabolizam ima efekte na vaše hormone u organizmu. Povišen procenat masti u vašem telu, teže kotroliše hormone Leptin i Kortizol koji su jako povezani sa vašom telesnom težinom. Leptin kontroliše apetit, a Kortizol kontroliše regulaciju ugljenih hidrata i prevođenje u masne jedinice.

Neki naučnici i lekari zastupaju teoriju da je jedini uzrok usporavanju vašeg metabolizma stil života i nekretanje, i da ne zavisi od vaših godina već samo od aktivnosti, da ljudi nisu aktivni kao što su nekad bili.

Jedine navike koje održavaju vaš metabolizam kao kad ste imali dvadeset su: zdrava ishrana, vežbanje i puno vode za piće. Predlaže se smanjenje sastojaka kao što su šećer, gluten, mlečni proizvodi i žitarice. Stručnaci govore da ljudi nakon 30-te treba da piju filtriranu vodu za razliku od flaširane, jedu više organsku hranu i konzumiraju zdrava mesa. Jedite zdrav doručak, bezmasnu hranu, više povrća I vlakana. Jedite umereno i hranu koja ne poseduje visoku kiselost, kao što su crvena mesa, alkohol i šećeri. Čaša vina je sasvim dovoljna posle oborka.

Što se tiče vežbanja, samo tri puta nedeljno bez velikih opterećenja i zamora. Lagani kardio, šetnjica, plivanje, trčanje, planinarenje, veslanje… ili osnovne vežbe kod kuće ili u parku.

POSLEDICE IZBACIVANJA ŠEĆERA I ALKOHOLA IZ UPOTREBE

Praznična atmosfera, slavlja, pozitivna energija I veselja obeleževaju ovaj period u godini. Bićemo u iskušenju da konzumiramo malo više alkohola, slatkiša I hrane koja sadrži veliki procenat prostih šećera. Napravimo eksperiment sa svojim organizmom. Nakon što prođu praznici I period prejedanja I opijanja , izbacimo iz upotrebe alkohol I proste šećere na mesec dana. Efekat koji će ovaj način posta imati na vaš organizam opisaćemo u ovom tekstu.

 

Početak i prvih par dana ili nedelja biće znatno šokantni za vaš organizam. Najbitnije je da ostanete čvrstog karaktera I ispoštujete zadatak u narednih mesec dana. Evo jedne priče koju sam čuo pre par dana I ima veze sa ovim: Krenulo nekoliko žaba da se popne na neki vrh… prva odustala jer je bole noge, drugu počeli da hvataju grčevi, treća dehidrilala, četvrta se žali na bolove I tako dalje … ostanu poslednje dve žabe blizu vrha I prva drugoj kaže, vidiš da su sve odustale, ni ja više ne mogu od upala, grčeva, ma šta ću ja gore … ova druga ipak nastavi sama dalje I stigne tj osvoji vrh. Žaba koja je stigla do cilja bila je gluva.

Pomene I posledice koje izazivaju alkohol I šećer, I njihova restirkcija

Usled unošenja , nivo šećera  u krvi naglo raste, zatim naglo opada, a vi dobijate potrebu za novom količinom. Tu nema kraja I time se gomilaju kalorije. Totalnim isključenjem složenog šećera iz ishrane, gubićete kalorije, tj nećete unositi kalorije koje se pretvaraju u mast, smršaće te. Alkohol je pun šećera I kalorija, zato ga pijete sve više I više. Isti je efekat kao I kod šećera. Restrikcijom gubite kalorije, kilograme I mršavite.

Šećer a samim tim I alkohol se teško vari. Njihovom restrikcijom, organizam I sistem za varenje postaje funkcionalniji i brži. Metabolizam postaje ubrzaniji, povećava se potrošnja kalorija I brže se hrana apsorbuje I obrađuje. Gube se kilogrami.

Energija. Pre smo gubitak i pad naše energije nadoknađivali energetskim napitcima ili čokoladicama, pogrešno je, jer nivo šećera ubrzano raste a zatim naglo opada, obnova energije je trenutna i nema dugoročnog efekta.

Istraživanja kažu da nakon nekoliko čašica alkohola, naglo se povećava apetit, osoba može da pojede I do 30% više hrane nego kada ne bi konzumirala alcohol. Osećaj sitosti se teže postiže, tj osećaj gladi se pojačava.

Alkohol je diuretic, I usled njegovog konzumiranja dolazi do češćeg odlaska u toalet, mokrenja. Usled gubitka tečnosti u organizmu, dolazi do isušivanja vaše kože posebno na licu. Pauza u konzumiranju alkohola će osvežiti vaše lice a koži dati bolji ten.

Vremenom se želja za uzimanjem alkohola I šećera gubi, nećete imati napade za slatkim, I trčati u prodavnicu da kupite čokoladicu. Izdržite mesec dana, benefiti su zagarantovani. Iznenadićete se rezultatima, I probati da nastavite dalje sa ovim načinom ishrane. To postraje vaš način I stil života. Najbitnije je da ostanete dosledni, jer je svaki početak težak pa I ovaj.

Probajte!

ISHRANA PRE I POSLE TRENINGA

Pored čestog, pravovremenog i kvalitetnog treninga jako je bitno pravilno se hraniti, kako pre tako i posle treninga. Od ovoga zavisi da li će trening biti kvalitetniji i kasnije delotvorniji. Odnos važnosti treninga i ishrane danas je možda u razmeri 60 : 50, mada neki smatraju da je i 20 : 80 u korist ishrane (500 kcal na treningu je teško potrošiti a lako uneti). To vam govori koliko je ishrana bitna kako bi postigli odgovarajuće rezultate, oporavili organizam od treninga i napora i bili odmorni i spremni za sledeći. Danas stručnjaci i vrhunski treneri profesionalnih sportista više posvećuju pažnje oporavku nego samom treningu. U ovom tekstu navešćemo neke namernice i nutritijente koji su bitni pre i posle vašeg treninga.

Assorted-nuts-in-wooden-bowl

Namirnice i nutritijenti pre treninga. Uzmite obrok 1 do 2 sata pre treninga (oni sa brzim metabolizmom 1 sat pre treninga, oni sa sporijim 2 sata pre treninga). 30 minuta pre treninga uzmite odgovarajuće dodatke ishrani.

  • Sušeno voće
  • Sveže voće
  • Ovsene pahuljice
  • Slatki krompir
  • Kinoa- 12% proteina, 55% slozenih ugljenih hidrata
  • Kolač od pirinča sa kikiriki puterom
  • Banana i puter od badema
  • Razne vrste smoothie šejkova ( mixevi napravljeni u blenderu npr. malina, banana, jogurt ,musli, bademi… )
  • Zrna celih žitarica uz šolju bademovog mleka
  • Voće i čokoladica sa bademom ili kikirikijem

Ove namernice koje su  navedene, sadrže složene ugljene hidrate, korisne masti i belančevine, koje su vam potrebne kao izvor energije tokom treninga. Potrebno je jesti pre treninga, 40-50 grama ugljenih hidrata i 30-40 grama belančevina je sasvim dovoljno. Previše jela će isto tako usporiti probavu i opteretiti želudac. Najbolje je ako u želucu nema hrane kada započinjemo sa treningom.

Namirnice i nutritijenti posle treninga ( do 60 min posle treninga ):

  • Čokoladno mleko
  • Kuvana jaja – jedno belance sadrži 7g proteina
  • Proteinski šejkovi –jedna merica od 30g uz mleko ili vodu
  • Proteinske čokoladice
  • Mrvljeni sir sa bobičastim voćem
  • Grčki jogurt sa bobičastim voćem
  • Puter od kikirikija sa tost hlebom od celih zrna žitarica
  • Humus ( kuvana I mlevena leblebija ) sa mini šargarepom
  • Sir sa krekerom od celog zrnevlja
  • Orasi, pistaći, kikiriki

Namernice koje se nalaze na spisku posle treninga sadrže složene ugljene hidrate ( glikogen koji je najbitniji kao mišićno gorivo ) koji služe za oporavak organizma I obnavljanje energije, kao I proteini koji su hrana za mišićna vlakna, oni oporavljaju i obnavljaju mišićno tkivo koje se tokom treninga sa tegovima razgrađuje. Naravno uz uzimanje dovoljne količine proteina posle treninga možemo znatno povećati mišićnu masu I tonus mišića.

Bitna stvar je da svoj organizam uvedete u režim ishrane koji mu najviše odgovara. Smanjenim unosom prostih šećera i totalnom eliminacijom istih, nećete imati potrebu i želju za prejedanjem i unošenjem džank hrane, kako se popularno kaže. Jako bitna stvar proverite na etiketi na proizvodu nutricionitičke vrednosti proizvoda. Što manje prostih šećera i loših masti Masti – dobre i loše a što više slioženih hidrata, dobrih masti, proteina, vlakana i vitamina.  

 

MASTI – dobre i loše

Masti su prvenstveno energetske materije koje se unose putem ishrane korišcenjem namirnica biljnog i životinjskog porekla. One su nosioci vitamina A,D,E i K, takođe imaju gradivnu ulogu, jer čine 2% svake ćelije. Masti uz šećere čine najjeftiniji izvor energije, jer 1 gr masti sagoreva 9 kcal ( dvostruko više od  belančevina i ugljenih hidrata ).

image

Masne kiseline se mogu klasifikovati na zasićene i nezasićene.

Prvi tip su zasićene masti, koje se većinom nalaze u mesu, jajima, mlečnim proizvodima, uključujući puter, sir…Mnogo bolji i zdraviji tip za ishranu su nezasićene masti. To su zdrave masti i podeljene su u dve grupe: mononezasićene i polinezasićene.

Mononezasićene masti se nalaze u maslinovom ulju, orasima, ulju uljane repice…

Polinezasićene masti se nalaze u nekim biljnim uljima i ribljem ulju. To su:
a) Omega 6 linolna kiselina. Uloga im se ogleda u pravilnom rastu organizma. Ima ih u suncokretovom, kukuruznom i susamovom ulju.
b) Omega 3 linolna kiselina. Uloga im se ogleda u strukturi i funkciji ćeliske membrane. Ima ih u ulju iz lanenog semena, iz semena bundeve, kao i ribljem ulju: lososa, tune, sardele, haringe, skuše. Ne može se stvarati u organizmu, već se mora uneti hranom. Derivat omega 3 igra važnu ulogu u razvoju mozga i funkciji vida.
Omega 3 masti su posebno važne jer podižu nivo dobrog HDL holesterola i smanjuju nivo loseg LDL, a takođe su vazne i za razvoj mozga. Deluju povoljno na zdravlje srca i krvnih sudova, pa unos ribe dva do četiri puta nedeljno i redovna upotreba maslinovog ulja doprinose smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Preporučuje se da odnos zasićenih i nezasićenih masti u ishrani bude 10: 30%

Masnoće koje sadrže fosfor zovu se fosfolipidi. Oni se dodaju u hranu kao aditiv, najčesće u margarin, čokoladu, zamrznute slatkiše. Od sterola je najvažniji holesterol koji se preko 90% nalazi u membrani ćelije i potreban je za sintezu vitamina D u koži, zatim za sintezu nekih hormona (testosterona i estrogena). Lekovi kao što su steroidi anabolici, pripadaju grupi sterola (koriste se u sportu za povećanje mišićne mase i snage, ali su jako opasni jer oštećuju jetru).

Opšti unos masnoća treba da pokrije manje od 30 % dnevnih energetskih potreba. Poreklo treba da bude prvenstveno iz žitarica, povrća i voća, koja su bogata vlaknima i mikronutritijentima. Osoba sa poremećajem masnoća čiji je holesterol u krvi povećan mora da primeni smanjivanje dnevnog unosa nezasićenih masnoća na svega 20% i zasićenih masnoća na 7%.