Blog Archives

JAPANSKA KUHINJA KAO IZVOR ZDRAVLJA

Najnovija istraživanja pokazuju da najduži životni vek na svetu imaju Japanci. Prosečno Japanac doživi 84 godina starosti. Da li to ima veze sa tradicijonalnom ishranom i stilom života, koje benefite na zdravlje imaju tradicionalna japanska jela i još puno zanimljivih stvari u vezi jedne od najstarijih i najnaprednijih civilizacija, pojasnićemo u ovom tekstu.

Naučnici i istoričari godinama prate i posvećuju puno pažnje ovoj veoma interesantnoj naciji. Posebno sa napretkom tehnologije i otkrivanjem raznih bolesti, ljudi se sve više okreću tradicionalnim azijatskim kulturama, njihovim načinom života i načinom lečenja, koji svakako zavređuju pažnju. Svetska Zdravstvena Organizacija je ustanovila da su Japanci kao nacija na prvom mestu što se tiče najniže stope gojaznosti u razvijenim zemljama sa samo 3% gojaznih, za razliku od Amerike čija je stopa gojaznih 33%.

Njihov način pripreme hrane se zasniva na veoma zdravim osnovama: sirova hrana, hrana kuvana na pari ili pripremana u VOK-u. Takva ishrana ne sadrži suvišne kalorije, nema štetnih masti, nema upotrebe ulja, većina mesa tj ribe se jede sirova kao sushi i shashimi. Izvor proteina i omega masnih kiselina su riba i pečurke, izvor hidrata, vlakana i vitamina je pirinač, heljdine nudle i bareno povrće. Naravno zeleni čaj kao napitak zauzima posebno mesto u japanskoj kulturi. Porcije su umerene, nema prejedanja, organizam se ne muči da ovakvu hranu dugo vari i zato ste stalno puni energije i odmorni. Možete da radite dugo puni koncentracije, kao Japanci sa vrlo malo potrebnog sna. Navika je sve što preostaje za ovakav način ishrane, vremenom se organizam navikne i nema potrebu za dodatnim kalorijama, a kada dođete do tog stadijuma vaše svakodnevne obaveze ćete lakše obavljati i svakako biće te zdraviji.

Naravno da je cena japanskih specijaliteta po ekskluzivnim restoranima  širom sveta svakako najskuplja. Jeftina i loša hrana uglavnom vas čini nezdravim i gojaznim. Ali ovakav način ishrane možete lako primeniti praveći obroke kod kuće. Nabavite potrebne namirnice u marketu odvojite malo vremena i eto vam zdrava ishrana. Pomenućemo neke specijalitete ove kuhinje i dati okviran nutricionistički sastav.

Japanska Supa sa Nudlama. Takozvani Soba rezanci su napravljeni od heljdinog brašna. Heljda poseduje vitamine B1 i B2, minerale i skoro dupli procenat proteina u odnosu na pirinač.

Sashimi. Plodovi mora u svom najčistijem obliku. Ovo jelo se sastoji samo od tanke kriške sirovog lososa, tune, lignje, ili bilo čega drugog svežeg. Bez obzira koju ribu da izaberete, vi ćete garantovano dobiti ogroman procenat proteina i hranljivih materija sa vrlo malo masti.

Edamame. Predstavlja svežu soju, koja može biti odlično predjelo. Sadrži veliki procenat proteina, omega 3 masti i vlakana. Serviranje sa svežim povrćem će dovesti do sitosti pre glavnog jela i time neće doći do prejedanja.

Shiitake Pečurke. Ovo hrana je veoma bogata proteinima i poseduje mali procenat masti. Koristi se u azijskoj medicini vekovima. Studije su pokazale da shiitake gljive štite od kardiovaskularnih bolesti i visokog nivoa holesterola.

Tofu. Ovo je jedna veoma standardna namirnica u aziskoj kuhinji. Slična svojstva kao i šitaki, puno proteina a malo masti. Može se lako kombinovati i služiti kao dodatak ishrani.

Wasabi. Ovaj jedinstveni ukus sadrži iste hemikalije za borbu protiv raka koje se nalaze i u brokoliju i kupus. Wasabi takođe smanjuje rizik od srčanog udara.

Nigri. Tanki listići sveže ribe obmotani oko pirinča sa delićima morske trave. Većina kuvara u restoranima smatra da je mnogo lakše rukovati sirovom ribom ako se pomeša sa pirinčem, a neki restorani koriste i braon pirinač.

Alge. Ova namirnica je nezamenjiva kada je u pitanju konzumiranje dovoljne količine minerala. Alge sadrži nekoliko stvari koje našem telu trebaju, uključujući cink, selen, jod, i vitamina B12. Alge takođe pomažu da se smanji krvni pritisak i nivo holesterola.

Ovo su samo neke bitne pojedinosti koje karakterišu zdrav način ishrane na japanski način. Menjanjem loših navika boljim, prihvatate činjenicu da zdravlje ulazi na usta, dajete primer drugima i najbitnije dajete primer najbližima i svojoj deci da sve zavisi od vas samih. Ovakvom ishranom pomažete sebi da svoj radni dan učinite efikasnijim a svoj život dužim. Tako to Japanci rade! 

HRANA KOJA ZAMENJUJE SUPLEMENTE

Pod pritiskom farmako industrije i naletom najnovijih i navodno najboljih preparata, često smo u dilemi da li trebamo da svoju ishranu pojačamo nekim suplementima koji nam se nude. Klijenti često postavljaju pitanja da li treba da uzimaju i koji suplement. U ovom članku bavićemo se suplementacijom, za rekreativne sportiste i zaljubljenike u fitnes, i njihovom zamenom kroz ishranu.

Najčešće pominjani suplementi su: protein, kreatin, L-karnitin, kofein, glutamin, leucin, kalcijum, koenzim Q10, gvožđe, magnezijum, omega-3 masne kiseline (riblje ulje), vitamini (A, B1, B2, B5, B12, C, D, E, K), cink…

Opisaćemo njihovu ulogu pojedinačno i zamenu kroz namirnice:

Protein-Whey ili surutka se dobija pretvaranjem mleka u sir. Proteini surutke imaju najveću biološku raspoloživost (najefikasnije dolaze do delova organizma gde su potrebni). Aminokiselinski sastav proteina surutke je najvredniji u smislu da sadrže najviše amino kiselina razgranatog lanca (bcaa), kao i sve esencijalne amino kiseline. Surutka je najbogatiji izvor BCAA (vitamini) koje se metabolišu u mišićima, te su najvažnije i u periodima treninga, ali i u periodu oporavka. 3 x 55g merice = 9 pilećih bataka.

Kreatin je supstanca koju prirodno proizvodi naše telo. Telo stvara oko 2 g kreatina dnevno. Uloga je da pospešuje obnovu ATP ( energija glavna za rad mišića ), što znači da bi se njegovim uzimanjem produžavalo vreme rada. Kreatina ima u crvenom mesu i ribi.

L- karnitin-najpoznatija uloga je u prenosu masnih kiselina kroz staničnu membranu do mitohondrija gde se masne kiseline sagorevaju i koriste kao izvor energije. L-karnitin pomaže mastima da se pretvore u energiju. L-karnitin je u organizmu prisutan u dovoljnim količinama, a unosi se u organizam kroz hranu životinjskog porekla.

Kofein smo opširnije obradili u datom linku KOFEIN. 5 x 200g u tabletama = 13 espreso kafa.

Glutamin je neesencijalna aminokiselina, što znači da ju je organizam sposoban sam proizvesti. Igra važnu ulogu u metabolizmu, u proizvodnji amonijaka u bubrezima, reprodukciji glukoze u jetri. 6 x 500g u tabletama = 88 svežnja listova spanaća

Kalcijum-ubedljivo najbitnija uloga je u izgradnji kostiju (čvrstina) i zuba, naročito u toku odrastanja. Čvrstina kostiju je jako bitna kod treninga snage i velike mišićne mase. 3 x 500g u tabletama = 2.2 litra mleka

Omega-3 masne kiseline se moraju unositi u organizam hranom, jer ih organizam sam ne proizvodi. One su glavni sastojak ćelijske membrane, neophodne su za ćelijsku regeneraciju i reprodukciju, a hormoni, koji pokreću sve funkcije u organizmu, ne mogu da se proizvedu bez njih. Najbogatiji izvori omega 3 masnih kiselina su: riba, naročito iz hladnih mora i ulje lanenog semena.

Magnezijum-srčani problemi, glavobolje, visok pritisak, alergije, napetost mišica, dijabetes – sve ove bolesti su povezane sa nedostatkom magnezijuma. 1 x 250mg u tabletama = 32 svežnja listova spanaća.

Gvožđe je važan deo hemoglobinskog molekula koji se nalazi u crvenim ćelijama krvi. U stvari, ako nema gvožđa, koštana srž ne može da stvara ovu, za život vrlo važnu supstancu, koja raznosi kiseonik u najudaljenije delove tela. 1 x 15g u tabeltama = parče TOFU-a ( sir od soje ).

Cink je veoma bitan za održavanje jakog imuniteta, i u organizmu podstiče stvaranje belih krvnih zrnaca u koštanoj srži. Jaja, Morski plodovi, Rakovi.

Koenzim Q10  CoQ10 učestvuje u stvaranju energije u svakoj stanici našeg organizma. Deluje kao katalizator u procesu pretvaranja hrane u energiju, koji se događa u mitohondrijama stanica. Nedostatku Koenzima q10 može doprineti loša ishrana, stres, infekcije, hronične bolesti i neki lekovi. 3 x 30mg u kapsulama = 100 zrna ribizle.

Vitamini: A-Šargarepa, B1-Zelena Salata, B2-Pečurke, B5-Avokado, B12-Losos, C-(kupus, šipak, paprika, limun), D-Školjke, E-Kivi, K-Kupus.

suplementacija-rekreacija_big

Potrudite se da kroz klasičnu ishranu zadovoljite sve dnevne potrebne količine navedenih suplemenata. Ukoliko imate potrebu da ishranu dopunjujete suplementacijom, koja se prodaje u radnjama u vidu tableta, ampula, prahova, konsultujte se sa vašim trenerom ili nekim stručnjakom. Pri tome pazite i setite se ovog teksta kako ne bi ostavili pola plate u radnji!

ISTINA O AKTUELNIM ZDRAVIM NAMIRNICAMA

Stalno smo preko medija izloženi tvrdnjama o zdravom načinu života i zdravim namirnicama. Sve je jedna velika industrija i cilj je da se namami što više korisnika. Da li su zdrave namirnice koje vam se nude zaista toliko zdrave, saznaćemo u ovom tekstu.

Sve je više i više obrađenih proizvoda punih raznih aditiva i boja, kako bi ukus i miris bio što bolji, a datum trajanja bio što duži. U prilog tome mega kompanije prave i promovišu baš ove stvari kao pravi izbor za vas. Druga strana medalje je bitnija za vas. Bitno je da znate šta kupujete. Daćemo par primera.

INTEGRALNI HLEB. Teško je naći integralni hleb ili hleb od celog zrnevlja koji ne sadrži rafinirane žitarice, belo brašno i aditive. Sve mu to daje mekoću, boju i dužinu trajanja. Potražite domaći hleb napravljen od brašna proizvedenog u mlinovima, za koji ste sigurni da nema aditiva. Kupite pekač hleba i sami ga pravite.

PROTEINSKE ČOKOLADICE. Mnoge proteinske čokoladice su u osnovi slatkiši puni prostih hidrata, koji sadrže mali procenat proteina. Umesto toga, nakon treninga, jedite namirnice koje su prirodno bogate proteinima ( jaja, meso, živina, riba, pasulj i mahunarke).

ZDRAVE ŽITARICE. Doručak treba da sadrži zdrave žitarice, ali ne one u kutijama brendova ( fitness, wellness itd… )  u kojima su one pune hidrata i aditiva. Prilikom kupovine pogledajte sastojke. Ono što bi trebalo da sadrži je manje od 10g šećera po obroku i najmanje 5g vlakana po obroku.

BEZ GLUTENSKI OBROCI. U koliko ne bolujete od celijakije ili ste intolerantni na gluten, nema potrebe da izbegavate hranu koja sadrži gluten.

VOĆNI JOGURTI. Dodavanje meda i voća u jogurt jeste dobra ideja, ali kupovati voćne jogurte pune šećera je isto kao da jedete slatkiše.

KIKIRIKI PUTER. Puteri od koštuničavog voća mogu da zadovolje vaše dnevne potrebe masti i proteina, ali postoje mnogi puteri koji sadrže puno šećera ili trans masti. Čak i ako konzumiramo one bez aditiva i šećera, kašika takvog putera obično sadrži oko 100 kalorija. Treba paziti na količinu.

SALATE U PAKOVANJU. Upakovane salate koje možete kupiti na aerodromima, marketima i u brzoj hrani verovatno sadrže previše kalorija, ali je još gore što sadrže puno Natrijuma koji nije baš dobar izbor za vaš organizam.

KINOA PASTA. Prava Kinoa je fantastična za vas, ima manje ugljenih hidrata i šećera nego bilo koja pasta. Ali ako kupujete Kinoa Pastu, proverite da li sadrži Kinoa brašno. Sve ostalo sadrži isto šecera i manje proteina kao i svaka klasična pasta.

VITAMINSKI SOKOVI. Iako većina sokova sadrži zdrave hranljive materije kao što su vitamini, minerali i antioksidansi, oni takođe sadrže dosta šećera ( Čak i zeleni sokovi! ). Ne samo to, već nedostaje sve od vlakana koje povrće obezbedi. Jesti svoje povrće i voće miksano u blenderu je uvek bolja ideja.

Budite sigurni da ste pročitali nutritivne vrednosti na etikenti iza svakog proizvoda, i uz to da znate svoje dnevne potrebe ( šećera, ugljenih hidrata, masti, natrijuma i drugog ). I u koliko izbegavate upakovane i prerađene proizvode, jednostavna zdrava ishrana je odličan početak za vas.

 

 

Design a site like this with WordPress.com
Get started