Daily Archives: March 2, 2016

SPORTSKA DIJAGNOSTIKA

Sportska dijagnostiga predstavlja glavni proces kontrole, planiranja i realizacije trenažnog procesa, kroz nauku. Danas se ona sve više razvija, primenjuje i unapređuje. Benefite ovog načina odnošenja prema sportu i sportistima i još neke zanimljive stvari u vezi ove teme predstavićemo u ovom tekstu.

Jedan od velikih problema savremenog sporta jeste to što se treneri dugi niz godina drže starih “proverenih” metoda. One koje im prividno daju neke informacije o tome šta se dešava samom sportisti i spram tih (ne) adekvatnih informacija pokušavaju da isplaniraju trening. Posledica je da imaju nedostatak kvalitetnih informacija, pritom možda imaju nedostatak veština i znanja kako bi tu adaptaciju organizma na povećane fizičke napore i sproveli u delo. Samim tim i ne čudi informacija da je od 2000. godine na terenu umrlo preko 50 fudbalera širom sveta. Stiče se utisak da se zapravo radi o prirodnoj selekciji, po principu najjači opstaju. Polovina ovih nesrećnih slučajeva desila se u proteklih 5 godina.

Zar nije onda krajnje vreme da se uvede nauka u sport? Zar nije vreme da u sportu rade samo najkvalitetniji stručnjaci? Zar nije vreme da se prekine sa kockanjem sa mladim životima? I da se shvati vrednost mladog života i da za ispravljanje ovakvih grešaka nema druge šanse?

Iako ima nebrojeno mnogo razloga zašto sportisti treba da se testiraju, naši strucnjaci odbijaju da se uključe u savremene dijagnostičke tokove. Da li su razlozi nezainteresovanost i neznanje, ili su ipak samouvereni u svoje odokativne sposobnosti. Sistem sam po sebi dopušta trenerima sa završenom srednjom školom da odu na vikend seminar, plate neku članarinu i uđu u jedan kolektiv sačinjen od needukovanih ljudi koji godinama prepisuju iste metode i pogrešnim, neadekvatnim treninzima štete svojim sportistima. Problem što su neka znanja bazirana na nivou istraživanja iz 50ih godina prethodnog veka, koja nisu utemeljena na praksi nego na statistici pa samim tim ova cifra od 50 umrlih igrača je samo jedan mali nebitan deo ukupne statistike i količine igrača koji su u opticaju, takoreći mala žrtva za više interese.

Dijagnostika je oblast još nedovoljno razvijena ne samo kod nas nego i u ostatku sveta jer je oprema skupa i malo ko zna adekvatno da je koristi. Jedan podatak na nekom dijagnostičkom uređaju može da se tumači na više načina, pa samim tim vizija stručnjaka uzima primat nad obrazovanjeim i zvanjem. Funkcionalno stanje organizma i testiranje sportista, kroz prizmu samih zahteva datog sporta, nešto je što treba da bude zadatak svih sportskih radnika. Kontrola tehnike, mehanike, posture, mišićnog statusa, metaboličkih procesa u odnosu na sport mnogo je bitna i sa tog aspekta vrlo lako primenljiva u samom treningu jer su dijagnostika i trening zapravo dva dela jedne slagalice, slagalice koja može doneti napredak i sačuvati mnogo života. Veliki broj dece pati od posturalnih poremećaja, deformiteta, gojaznosti… ali se tim problemom bave sami roditelji tek kada dodje “5 do 12” ili se nesto loše desi. Ovaj problem pravilnim pristupom sportu u saradnju sa dijagnostičkim centrima mogao bi se svesti na minimum i kroz pravilan rad klubova, a ne produkciju igrača, bi se mogao tretirati. O tome može da posvedoči i podatak bivšeg glavnog dijagnostičara Šalkea koji kaže da postoji sistem dijagnostike na svim nivoima igranja, a da treneri tu “hrpu ” papira olako sklanjaju u stranu jer veruju svom instinktu i te institucije postaju bitnije od naučno utemeljenih parametara koji se često i ne gledaju. Koja je onda poenta testa i šta nam to zapravo govori o sportu, svesti stručnjaka i budućnosti našeg sporta?

Malo smo načeli problematiku u savremenom sportu i načinu ophođenja prema sportistima. Šta zapravo savremena dijagnostika i testovi pokazuju, i koji su njeni benefiti (navešćemo samo neke):

  • Otkirvanje motornih grešaka
  • Mišićnih disbalansa
  • Rano dijagnostikovanje povreda
  • Procena motornih sposobnosti
  • Komparacija sposobnosti u odnosu na sportiste širom sveta
  • Predikcija razvoja
  • Procena tehničkih elemenata sa loptom i bez lopte (tehnika sprinta,tehnika zaustavljanja, promene smera,tehnika kretanja protiv povreda u funkciji same igre itd.)
  • Usavršavanje tehničkih elemenata kroz uvid u nedostatke
  • Postavljanje ciljeva

Na sledećem video primeru pokazaćemo kako izgleda jedan dijagnostički tretman na mladom teniseru.

%d bloggers like this: