Blog Archives

UTICAJ ALKOHOLA NA ORGANIZAM I KILOGRAME

Mislim da postoji puno zabluda oko toga kako alkohol utiče na naš organizam na naše kilograme na našu gojaznost. Da li je tačno ili je zabluda da alkohol goji, probaćemo da razjasnimo kroz sledeći tekst.

Opsta formula za alkohol je R-OH. Od svih alkohola, u alkoholnim pićima se nalazi etilni alkohol ili etanol. Dobija se procesom fermentacije (alkoholno vrenje) iz plodova voća i žitarica koje sadrže šećer.

Alcohol

Alkohol kao sam alkohol ne može da se skladišti u mast, tj kalorije iz alkohola ne mogu da se pretvore u masne naslage. Ali alkohol znatno utiče na naš metabolizam a samim tim i indirektno na trošenje kalorija i brzinu našeg metabolizma. On smanjuje lučenje hormona TESTOSTERONA i hormona RASTA koji znatno utiču na brzinu metabolizma i na rast mišićnog tkiva. Na primer, studija koju je sproveo TNO institut za ishranu i prehranu, imao je 10 ispitanika koji piju 30-40 grama alkohola dnevno (2-3 piva, ili 10-15 grama vina). Posle 3 nedelje, njihov nivo testosterona je opao za oko 7%. Univerzitet u Helsinkiju je sproveo sličnu studiju, oni su davali ispitanicima 1,5 g etanola po kg telesne težine kod 10 zdravih muškaraca starosti 20-26 godina, i otkrili da je njihov nivo testosterona opao za 23 % u proseku između 10. i 16. sata nakon što su počeli da piju. Osim toga, nivo kortizola ( hormon stresa ) je bio povišen za 36% u proseku, tako da je hormon rasta znatno počeo smanjeno da se luči.

Postoje i dobri uticaji umerenog konzumiranja alkohola. Umereno konzumiranje piva (3 do 6 dl/dan) stimuliše imunološki sistem i smanjuje masnoće u krvi. Tri do četiri čaše piva smanjile su nivo C-reaktivnog proteina (veže se uz upale i razne bolesti srca, katalizuje rad mikrozomalnih enzima jetre pa skraćuje poluvreme eliminacije svih lekova koji se metabolišu preko džigerice), što nam govori o protiupalnom delovanju i delimično objašnjava povezanost između umerenog konzumiranja alkohola i smanjenih srčanih problema. Od davnina se priča o prednostima 1 do 2 čaše crnog vina. Hranjive materije u vinu (resveratrol i proantocianidin) takođe su korisne za srce, jer smanjuju oksidativni stres, dok alkohol proširuje krvne sudove.

al

Loši uticaji prekomernog konzumiranja alkohola su: Podstiče dehidraciju. Alkoholna pića su diuretici koji nas podstiču na mokrenje. Izlasci i konzumiranje alkohola do kasnih sati smanjuju nivo važnih hormona u krvi. Ti hormoni luče se u dubokom snu i to najviše tokom noći. Npr. posle samo jednog pijanstva potrebno je 24h da se nivo testosterona vrati u normalu. Alkoholna pića su prezasićena šećerima. To moze da ima za posledicu poremećaja nivoa šećera u krvi. Nakon konzumacije alkohola brže dolazi do mišićnog zamora. Nakon pijanstva u našim mišićima ostaje veća količina mlečne kiseline nego obično pa zato našem organizmu treba manje vremena da se umori. Mogući su isto, bolovi u mišićima i jaki grčevi. Otežava resorpciju vitamina i minerala. Kroz mokrenje najčešće izbacujemo upravo korisne vitamine i minerale koji su nam potrebni za normalno funkcioniranje. Povećava rizik od povreda. Tako isto, produžava vreme oporavka. Smanjuje izdržljivost. Organizmu je za proizvodnju energije potreban šećer u krvotoku. Taj šećer se proizvodi pomoću jetre, oslobađajući glukozu u krvotok. Alkohol smanjuje sposobnost organizma da proizvede ovaj šećer (glukozu), zbog čega osoba ima manje energije i manje je izdržljiva. Otežava proizvodnju glikogena. Glikogen se proizvodi u jetri, koja isto razgrađuje alkohol, zato je vrlo lako zaključiti kako konzumacija alkohola opterećuje rad jetre te samim time smanjuje i usporava proizvodnju glikogena neophodnog za intenzivan mišićni rad.

Ovo su neke najbitnije stvari koje trebate znati što se tiče uticaja alkohola na vaš organizam.

GLIKEMIJSKI INDEX NAMIRNICA

Šta je slatki (glikemijski) indeks?

Slatki, šećerni, ili glikemijski indeks deli hranu na osnovu brzine porasta šećera u krvi. Ugljeni hidrati sa niskim glikemijskim indeksom uzrokuju umeren porast šećera u krvi, i obratno. Što su šećeri u namirnicama prostiji (glikoza, saharoza), brže dižu nivo šećera u krvi. Fruktoza (voćni šećer), iako je prost ugljeni hidrat, sporije diže nivo šećera u krvi. Složeni ugljeni hidrati, kao što je skrob iz žitarica i krompira, moraju prvo da se razlože do prostijih šećera, pa tek onda prelaze u krvotok. Taj proces se odvija u organima za varenje i jetri i zavisi od: vrste šećera, načina pripreme hrane i dijetnih vlakana (količine) u obroku.

ŠTO JE VEĆI GLIKEMIJSKI INDEKS HRANE – BRŽE SE POVEĆAVA NIVO ŠEĆERA U KRVI

Hrana sa niskim GI se polako vari i dugo ostaje u tankom crevu, satima posle unošenja. Dobre strane su sporo i kontinuirano oslobađanje glukoze koja se dešava i tokom izvođenja fizičke aktivnosti. Kod hrane sa niskim GI nivo šećera u krvi se održava stabilnim, dok se konzumiranjem hrane sa visokim GI glukoza osobađa prebrzo što za posledicu ima veliko povećanje šećera u krvi.

GI_index

Namirnice sa visokim glikemijskim indeksom koje treba izbegavati:

Pečen krompir 95, Beli hleb 95, Med 90, Šargarepa 85, Kukuruzne pahuljice 85, Šećer 75 , Musli 79,  Čokolada 70, Bareni krompir 70, Keks 70, Glazirani pirinač 70, Cvekla 65, Banana i Dinja 60, Džem 55

Namirnice sa srednjim glikemijskim indeksom koje treba jesti umereno:

Sok od jabuke 50,  Keks od integralnog brasna bez šećera 50, Integralni pirinač 50, Kivi 50, Grožđe 45, Sok od narandže 45, Ananas 45, Crni hleb 45, Integralne žitarice 45 , Suve kajsije smokve ili šljive 40

Namirnice sa niskim glikemijskim indeksom koje treba da čine glavni deo jelovnika svakog dana:

Pasulj 35, Grašak 35, Mleko 30, Kupus 15, Tikvice 15, Jabuke 35, Paprika 15, Jaja 20, Sok od paradajza 35, Sirova šargarepa 30, Kajsije 30, Kruške 30, Trešnje 25, Patlidžan 25, Bademi 15, Brokoli 15, Karfiol 15, Krastavci 15, Masline 15, Spanać 15, Kikiriki 15, Zelena salata 15

IDEALNA HRANA SU NAMIRNICE ČIJI GLIKEMIJSKI INDEKS NE PRELAZI 45. HRANU SA GLIKEMIJSKIM INDEKSOM 45 DO 60 KORISTITI POVREMENO. HRANA ČIJI JE GLIKEMIJSKI INDEKS PREKO 60 KORISTITI REĐE.

Dijabetičari treba da izbegavaju koncentrovane šećere (med, sokove, beli šećer, slatkiše spremljene sa šećerom, torte, kolače), jer je glikemiski indeks glikoze 100, belog šećera 68. Potrebu za slatkim ostvarite unosom voća jer je slatki indeks fruktoze 23. Dijabetičari mogu slatkiše spremati tako što će ih zaslađivati veštačkim zaslađivačima (pazeći na kalorijski učinak ovih zaslađivača i količinu).

Količina voća koju dnevno možete uneti ne određuje samo glikemijski (slatki indeks), već i količina dijetnih vlakana, vitaminski i mineralni sastav, količina vode voćnih kiselina i ukupni kalorijski učinak pojedinih vrsta voća. Mahunarke (pasulj, grašak, boranija) imaju niski glikemijski indeks i visok kalorijski učinak, treba ih jesti, jer su zdrava hrana, bogata dijetnim vlaknima.

Naučite sastave namirnica, njihove kalorijske vrednosti, glikemijske indekse I količinu dijetnih vlakana. U početku će možda biti teško, ali kada se naviknete i sami ćete biti iznenađeni uspehom i lakoćom kojom ćete kontrolisati svoj nivo šećera u organizmu. Sa povećanjem unosa šećera I uzimanjem hrane sa visokim GI imaćete potrebu za još češćim unosom šećera. Zato je bitno unositi namernice sa niskim GI kako ne biste osetili glad posle obroka, imali potrebu za većom količinom hrane I ujedno povećavali svoju telesnu težinu.

%d bloggers like this: