Blog Archives
UTICAJ FIZIČKE AKTIVNOSTI NA KREATIVNOST I KONCENTRACIJU
Da li i kako fizička aktivnost utiče na osobe koje se bave poslovima koji zahtevaju povećanu koncentraciju i kreativnost, probaćemo da objasnimo u narednom tekstu.
U prvih desatak dana treninga ono što ćete najviše osetiti na sebi jeste promena u mentalnom i psihofizičkom stanju a ne promena u kilogramima i mišićima koja je neznatna. Ono što sam naučio iz dugogodišnjeg iskustva u radu sa klijentima iz raznih delova sveta jeste da im vremenom postaje bitnije od kilograma i mišića to što imaju veću koncentraciju na poslu, smireniji su, lakše i lepše spavaju, odmorniji se bude, imaju manje stresa tj lakše ga akumuliraju.
Ovo je normalno iz razloga što fizička aktivnost pozitivno utiče na rad srca, na cirkulaciju krvi, na pritisak u krvnim sudovima, kao i mnogim drugim funkcijama organizma. Ovo je bitno zato što su ovo sve preduslovi za dobru koncentraciju ( opuštenost organizma ) iz koje proizlazi kreativnost kako na poslu tako i u privatnom životu.
Dovoljno je 30 minuta dnevno da posvetite pažnju svom telu u vidu fizičke aktivnosti. U toku treninga broj otkucaja srca u minuti se povećava , u zavisnosti od težine vežbi i intenziteta , i do 180 pa i više otkucaja u minuti. To će dovesti do toga da vaše srce sporije i mirnije radi tokom dana a samim tim vaš organizam će biti mirniji a funkcije organa u balansu što dovodi do bolje koncentracije i sklonosti ka manjim emotivnim stresovima tokom dana.
Na pitanje mog profesora fiziologije koje ide ovako: znamo da je svakom u životu predodređen broj otkucaja i da od toga zavisi koliko godina ćemo živeti, kako onda oni sportisti koji svaki dan imaju po dva treninga dnevno i otkucaji im idu i do 200 u minuti žive duže od onih nesportista koji ceo dan imaju konstantan broj otkucaja sa malim oscilacijama, ceo amfiteatar nije imao odgovor, a odgovor je da sportisti koji u sat ili dva imaju veoma visoke vrednosti otkucaja srca u toku dana može malo šta da stresira ( lakše podnose stres ) i ubrza im rad srca baš iz tog razloga što su imali visoko intenzivne treninge sa visokim brojem otkucaja srca u minuti, a oni koji nemaju fizičku aktivnost i najmanja sitnica će im ubrzati rad srca usled stresa koji je za sportsko srce zanemarljiv. Primer za ovo je da broj otkucaja u mirovanju normalnog čoveka u minuti je od 60 do 80 a kod profesionalnih biciklista ide i ispod 45.
Psihološki efekti rekreativnog vežbanja su brojni i pozitivni, tako da se prema dosadašnjim istraživanjima, uglavnom navode sledeći efekti: poboljšanje emocionalnog zdravlja, poboljšanje raspoloženja i motivacije, povoljan uticaj na emocionalnu i socijalnu prilagođenost, jačanje osećanja lične vrednosti, smanjenje agresivnosti, smanjenje opšteg zamora, pozitivno dejstvo na stavove vezane za rekreaciju.
Fizička aktivnost je, bilo da se radi o udaranju u vreću ili trčanju u parku, u suštini i jedan od najboljih načina da se „izduvate” i izborite sa stresom. Ovo je rezultat ispuštanja hormona endorfina za vreme aerobnih vežbi ( trčanje, plivanje, veslanje ). Bitno je i da znate da nije neophodno da se dovedete do iznemoglosti, već da i redovan petnaestominutni trening može u mnogome da vam pomogne.