Blog Archives

BICIKLIZAM KAO VRHUNSKI VID REKREACIJE

Putujući po Evropi i njenim gradovima zapazio sam da je biciklizam sve učestaliji kao vid rekreacije ali i kao glavno prevozno sredstvo. Nebitno je koji je sloj stanovništva u pitanju, počevši od studenata pa do direktora, primer je i bivši gradonačelnik Londona, svoje dnevne zadatke i distance obavljaju biciklom. Čini mi se da ljudi polako shvataju prednosti ovog prevoznog sredstva: nema gužvi, parkirate gde hoćete, po mogućstvu sklopite svoj bicikl i ponesete u ruke, odličan vid rekreacije i najvažnije ušteda na svemu. U ovom tekstu ćemo se pozabaviti biciklizmom kao vidom rekreacije, stilom života i dobrobitima na ljudski organizam.

Drago mi je kad vidim da ljudi sve više i više voze bicikle, posebno u većim gradovima. Odličan primer je Švajcarska, gde i pored brdovitih i planinskih delova, svaki deo države je ispresecan biciklističkim stazama, tako da ako imate kondicije i vremena auto vam i ne treba. Mada sve zavisi od vremenskih uslova, ali danas pod naletom industrijalizacije i proizvodnje novih materijala odeće i vrstama bicikli sve je dostupno i moguće. Tanje gume šire gume, manji ili veći ram, veći ili manji prenos, materijal izrade, danas je sve to dostupno radi lakšeg savlađivanja terena kojim vozite. Za one sa malo slabijom kondicijom ili su u godinama tu je i pomoć elektromotora i lakša vožnja i savladavanje uspona.

Kao vid rekreacije vožnja bicikla kao prvo predstavalja uživanje u prirodi i pogledu, kao i aktivnost na čistom vazduhu, što je jako bitno za sve funkcije organizma. Jačanje donjih ekstremiteta, posebno kvadricepsa i listova, oblikovanje muskulature, skidanje masnih naslaga, gubljenje kilograma, ubrzavanje metabolizma, poboljšanje kondicije i izdržljivosti, poboljšanje kardiovaskularnog sistema i disajnih organa, poboljšanje cirkulacije krvi, smanjenje mentalnog stres, a vremenom i smanjenje srčanog pulsa u miru – srce radi sporije, efikasnije i produktivnije, srčani mišić jača… sve su to prednosti ovog vida aktivnosti. Uz to distance koje se mogu preći su zaista impozantne.

U zavisnosti od vaše utreniranisti i kondicije, najbolje je biciklu voziti svaki dan jedan do dva sata. U ovako dugotrajnom procesu posle određenog vremena ( nakon 20 min aktivnosti ) doći će do razgradnje masti. Sa nižim pulsem, oko 130 otkucaja u minuti, trajanje vožnje će biti duže a razgradnja masnih naslaga bolja. Ako je puls veći 160 otkucaja u minuti veća je brzina, veća mogućnost da se brzo umorite, skraćeno vreme razgradnje masti, smanjite brzinu i smanjićete puls. Brzina koja se preporučuje je oko 20 km/h. 

Nabavite pouzdan bicikl, nebitna je cena jer je sve u nogama, u slučaju da duže vozite nabavite biciklističke sa sunđerima jer ćete nakon prvog sata osetiti bol od sedenja, nabavite udobno sedište, naočare za sunce zbog insekata, bočicu vode uvek uz vas, i naravno muzika koja će vam razbiti monotoniju okretanja pedala. I jako bitna stvar u društvu je vožnja bicikla uvek zanimljivija, jer je biciklizam ipak kolektivni sport!

UTICAJ FIZIČKE AKTIVNOSTI NA KREATIVNOST I KONCENTRACIJU

Da li i kako fizička aktivnost utiče na osobe koje se bave poslovima koji zahtevaju povećanu koncentraciju i kreativnost, probaćemo da objasnimo u narednom tekstu.

U prvih desatak dana treninga ono što ćete najviše osetiti na sebi jeste promena u mentalnom i psihofizičkom stanju a ne promena u kilogramima i mišićima koja je neznatna. Ono što sam naučio iz dugogodišnjeg iskustva u radu sa klijentima iz raznih delova sveta jeste da im vremenom postaje bitnije od kilograma i mišića to što imaju veću koncentraciju na poslu, smireniji su, lakše i lepše spavaju, odmorniji se bude, imaju manje stresa tj lakše ga akumuliraju.

16e23af5c8ddb180eb8673e88df35e24

Ovo je normalno iz razloga što fizička aktivnost pozitivno utiče na rad srca, na cirkulaciju krvi, na pritisak u krvnim sudovima, kao i mnogim drugim funkcijama organizma. Ovo je bitno zato što su ovo sve preduslovi za dobru koncentraciju ( opuštenost organizma ) iz koje proizlazi kreativnost kako na poslu tako i u privatnom životu.

Dovoljno je 30 minuta dnevno da posvetite pažnju svom telu u vidu fizičke aktivnosti. U toku treninga broj otkucaja srca u minuti se povećava , u zavisnosti od težine vežbi i intenziteta , i do 180 pa i više otkucaja u minuti. To će dovesti do toga da vaše srce sporije i mirnije radi tokom dana a samim tim vaš organizam će biti mirniji a funkcije organa u balansu što dovodi do bolje koncentracije i sklonosti ka manjim emotivnim stresovima tokom dana.

Na pitanje mog profesora fiziologije koje ide ovako: znamo da je svakom u životu predodređen broj otkucaja i da od toga zavisi koliko godina ćemo živeti, kako onda oni sportisti koji svaki dan imaju po dva treninga dnevno i otkucaji im idu i do 200 u minuti žive duže od onih nesportista koji ceo dan imaju konstantan broj otkucaja sa malim oscilacijama, ceo amfiteatar nije imao odgovor, a odgovor je da sportisti koji u sat ili dva imaju veoma visoke vrednosti otkucaja srca u toku dana može malo šta da stresira ( lakše podnose stres ) i ubrza im rad srca baš iz tog razloga što su imali visoko intenzivne treninge sa visokim brojem otkucaja srca u minuti, a oni koji nemaju fizičku aktivnost i najmanja sitnica će im ubrzati rad srca usled stresa koji je za sportsko srce zanemarljiv. Primer za ovo je da broj otkucaja u mirovanju normalnog čoveka u minuti je od 60 do 80 a kod profesionalnih biciklista ide i ispod 45.

shutterstock_61630369-1024x768

Psihološki efekti rekreativnog vežbanja su brojni i pozitivni, tako da se prema dosadašnjim istraživanjima, uglavnom navode sledeći efekti: poboljšanje emocionalnog zdravlja, poboljšanje raspoloženja i motivacije, povoljan uticaj na emocionalnu i socijalnu prilagođenost, jačanje osećanja lične vrednosti, smanjenje agresivnosti, smanjenje opšteg zamora, pozitivno dejstvo na stavove vezane za rekreaciju.

Fizička aktivnost je, bilo da se radi o udaranju u vreću ili trčanju u parku, u suštini i jedan od najboljih načina da se „izduvate” i izborite sa stresom. Ovo je rezultat ispuštanja hormona endorfina za vreme aerobnih vežbi ( trčanje, plivanje, veslanje ). Bitno je i da znate da nije neophodno da se dovedete do iznemoglosti, već da i redovan petnaestominutni trening može u mnogome da vam pomogne.

%d bloggers like this: