Category Archives: SRPSKI
Srpske verzije postova
SKIJANJE U DUBAIJU
Ski Dubai je zatvoreno skijalište koje se prostire na 22.500 kvadratnih metara. To je deo objekta Mall of the Emirates, jednog od najvećih I najekskluzivnijih molova na svetu, koji se nalazi u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Skijalište je otvoreno 2005. godine, poseduje 85 metara visoku stazu koja se račva na 5 padina, koje su dužine u proseku 400m i različite su strmine tj težine. Skijalište poseduje tri žicare: jedan tanjir koji vas penje na vrh, jedan četvorosed takođe do vrha sa među stanicom I jedan lift za početnike tj. one koji uče da skijaju. Cela oblast koja je pod snegom iznosi 3.000 kvadratnih metara I obuhvata snow park , stene za penjanje, podzemne hodnike i tunele, stazu za bob I još drugih atrakcija. U Ski Dubaiju se nalaze I pingvini koji imaju svoj šou nekoliko puta dnevno. Što se tiče iznajmljivanja opreme sve je uključeno u cenu , sem kape I rukavica ( skije ili bord, jakna, ski pantalone pa čak I čarape ). Cena za 2 sata skijanja je oko 45 evra. Može se uzeti I dnevna karta koja je oko 70 evra.
Izuzetno efikasan sistem izolacije pomaže da objekat održava temperature od -4 ° C u toku dana i -6 ° C noću kada se proizvodi sneg.
Zanimljivo je što se oko skijališta nalaze restorani, barovi i kafići koji imaju pogled na skijalište I staze, a takođe dočaravaju pravu zimsku idilu jer I sami izgledaju kao restorani u najvećim skijaškim centrima širom sveta, tako se i jedan od restorana zove St Moritz. Na samoj stazi na među – stanici četvoroseda se nalazi i prelep restoran sa pravim zimskim ambijentom I enterijerom.
Dva sata skijanja izgleda možda malo ili kratko ali kada ste na temperaturi od -3 a napolju je 35 ili više, temperaturni šok je veliki . Biće vam sasvim dovoljno sa obzirom da ćete brzo preći sve staze I da se vreme spuštanja stazom I penjanja žicarom veoma razlikuje I ubrzo će vam biti hladno. Ali užitak je sasvim zadovoljavajući.
U centru postoji I snow park, gde su glavni akteri mladi Arapi lokalci koji, nećete verovati, skijaju fantastično I izvode stvari koje bi retko ko smeo.
Postoji I takmičenje koje se svake godine održava unutar skijališta pod nazivom ICE WARRIOR CHALLENGE. Najspremniji se nadmeću u raznim disciplinama I poligonima na temperaturi manjoj od 0. Prava atrakcija, a I nagrade su privlačne.
Sve u svemu monotonost pustinje, visoke temperature, velika vlažnost vazduha dominiraju u Dubaiju, ali je zato Ski Dubai prilika da malo zaboravite na to I osetite zimsku idilu bar na jedan dan, naročito ako ste iz krajeva gde je zima godišnje doba sa puno snega I zimskih čarolija.
evo malo i uzivo prenosa, ne obazirite se na reci komentatora 🙂
GLIKEMIJSKI INDEX NAMIRNICA
Šta je slatki (glikemijski) indeks?
Slatki, šećerni, ili glikemijski indeks deli hranu na osnovu brzine porasta šećera u krvi. Ugljeni hidrati sa niskim glikemijskim indeksom uzrokuju umeren porast šećera u krvi, i obratno. Što su šećeri u namirnicama prostiji (glikoza, saharoza), brže dižu nivo šećera u krvi. Fruktoza (voćni šećer), iako je prost ugljeni hidrat, sporije diže nivo šećera u krvi. Složeni ugljeni hidrati, kao što je skrob iz žitarica i krompira, moraju prvo da se razlože do prostijih šećera, pa tek onda prelaze u krvotok. Taj proces se odvija u organima za varenje i jetri i zavisi od: vrste šećera, načina pripreme hrane i dijetnih vlakana (količine) u obroku.
ŠTO JE VEĆI GLIKEMIJSKI INDEKS HRANE – BRŽE SE POVEĆAVA NIVO ŠEĆERA U KRVI
Hrana sa niskim GI se polako vari i dugo ostaje u tankom crevu, satima posle unošenja. Dobre strane su sporo i kontinuirano oslobađanje glukoze koja se dešava i tokom izvođenja fizičke aktivnosti. Kod hrane sa niskim GI nivo šećera u krvi se održava stabilnim, dok se konzumiranjem hrane sa visokim GI glukoza osobađa prebrzo što za posledicu ima veliko povećanje šećera u krvi.
Namirnice sa visokim glikemijskim indeksom koje treba izbegavati:
Pečen krompir 95, Beli hleb 95, Med 90, Šargarepa 85, Kukuruzne pahuljice 85, Šećer 75 , Musli 79, Čokolada 70, Bareni krompir 70, Keks 70, Glazirani pirinač 70, Cvekla 65, Banana i Dinja 60, Džem 55
Namirnice sa srednjim glikemijskim indeksom koje treba jesti umereno:
Sok od jabuke 50, Keks od integralnog brasna bez šećera 50, Integralni pirinač 50, Kivi 50, Grožđe 45, Sok od narandže 45, Ananas 45, Crni hleb 45, Integralne žitarice 45 , Suve kajsije smokve ili šljive 40
Namirnice sa niskim glikemijskim indeksom koje treba da čine glavni deo jelovnika svakog dana:
Pasulj 35, Grašak 35, Mleko 30, Kupus 15, Tikvice 15, Jabuke 35, Paprika 15, Jaja 20, Sok od paradajza 35, Sirova šargarepa 30, Kajsije 30, Kruške 30, Trešnje 25, Patlidžan 25, Bademi 15, Brokoli 15, Karfiol 15, Krastavci 15, Masline 15, Spanać 15, Kikiriki 15, Zelena salata 15
IDEALNA HRANA SU NAMIRNICE ČIJI GLIKEMIJSKI INDEKS NE PRELAZI 45. HRANU SA GLIKEMIJSKIM INDEKSOM 45 DO 60 KORISTITI POVREMENO. HRANA ČIJI JE GLIKEMIJSKI INDEKS PREKO 60 KORISTITI REĐE.
Dijabetičari treba da izbegavaju koncentrovane šećere (med, sokove, beli šećer, slatkiše spremljene sa šećerom, torte, kolače), jer je glikemiski indeks glikoze 100, belog šećera 68. Potrebu za slatkim ostvarite unosom voća jer je slatki indeks fruktoze 23. Dijabetičari mogu slatkiše spremati tako što će ih zaslađivati veštačkim zaslađivačima (pazeći na kalorijski učinak ovih zaslađivača i količinu).
Količina voća koju dnevno možete uneti ne određuje samo glikemijski (slatki indeks), već i količina dijetnih vlakana, vitaminski i mineralni sastav, količina vode voćnih kiselina i ukupni kalorijski učinak pojedinih vrsta voća. Mahunarke (pasulj, grašak, boranija) imaju niski glikemijski indeks i visok kalorijski učinak, treba ih jesti, jer su zdrava hrana, bogata dijetnim vlaknima.
Naučite sastave namirnica, njihove kalorijske vrednosti, glikemijske indekse I količinu dijetnih vlakana. U početku će možda biti teško, ali kada se naviknete i sami ćete biti iznenađeni uspehom i lakoćom kojom ćete kontrolisati svoj nivo šećera u organizmu. Sa povećanjem unosa šećera I uzimanjem hrane sa visokim GI imaćete potrebu za još češćim unosom šećera. Zato je bitno unositi namernice sa niskim GI kako ne biste osetili glad posle obroka, imali potrebu za većom količinom hrane I ujedno povećavali svoju telesnu težinu.








