Blog Archives
POVREMENI POST – praktično ili ne
Šta je povremeni post i zašto bi ga trebalo praktikovati?
Povremeni post nije dijeta, to je obrazac ishrane. To je način zakazivanja obroka, tako da ćete izvući maksimum iz njih. Povremeni post ne menja ono sto jedete, menja kada jedete. Dok nešto stalno jedemo telo troši 80 % energije na probavu hrane i ne stiže odrađivati druge važne funkcije. Tek kada nije zauzeto stalnom probavom hrane, može raditi na regeneraciji stanica I detoksifikaciji, što je vrlo važno za zdravlje.
Pre svega, to je odličan način da smrsate bez odlaska na dijetu ili intenzivno ukidanje kalorija. U stvari, većinu vremena ćete pokušati da zadržite isti unos kalorija kada počnete isprekidano gladovanje. Osim toga, isprekidani post je dobar način da zadržite mišićnu masu, a gubite masti.
Da biste razumeli kako isprekidano gladovanje dovodi do gubitka masti treba prvo da razumete razliku između punog stomaka i praznog stomaka. Vaše telo je u stanju sitosti kada vari i apsorbuje hranu. Tipično, stanje sitosti kreće kada počnete jesti i traje od 3 do 5 sati sve dok vase telo ne počne digestiju i apsorbciju hrane koja je pojedena. Kada ste u stanju sitosti, veoma je teško za vaše telo da sagori masti jer je nivo insulina visok . Za vreme praznog stomaka ili posta, vaše telo prelazi u ono što je poznato kao post-apsorpciono stanje, što je samo način da se kaže da vaše telo ne obrađuje obrok. To stanje traje od 8 do 12 sati nakon poslednjeg obroka. Mnogo je lakše da vaše telo sagori masti u stanju posta, jer je vaš nivo insulina nizak. Kada ste u stanju posta vaše telo može da sagori masti koje su bile nedostupne za vreme punog stomaka. Post stavlja naše telo u fazu brzog sagorevanja masti što se teško može postići sa normalnim rasporedom ishrane.
Dnevni povremeni post:
Nije bitno kada pokrenete 8-časovni period ishrane. Možete početi u 8 ujutru i zaustaviti u 4 popodne. Ili krenuti od 2 popodne i zaustaviti u 10 uveče. U pitanju su samo 2 obroka dnevno u razmaku od 8 sati i sledeći u razmaku od 24 sata.
Nedeljni povremeni post:
Jedan od najboljih načina da započnete sa povremenim postom je da to uradite jednom nedeljno ili jednom mesečno. U ovom primeru, ručak u ponedeljak vam je poslednji obrok u toku dana, tada postite do ručka u utorak. Ovaj raspored ima prednost što vam omogućava da jedete svaki dan u nedelji, a još uvek iskoriste priliku da postite 24 sata.
Za vreme posta bitno je da pijete dosta vode a I zeleni čaj se preporučuje.
Kako da preskočite doručak?
Namernice koje jedete za doručak ne izbacujete, možete ih samo jesti u 1 poslepodne i večeru kasnije u 9 uveče. Takođe, ako jedete veliku količinu hrane za večeru noć pre, biće te iznenađeni koliko energije imate ujutru.
Šta je sa tim da treba jesti na svaka 3 sata?
Evo zašto je to bilo popularno : Vaše telo sagoreva kalorije kada obrađuje hranu. Dakle misija više obroka dnevno jeste da bi sagoreli više kalorija tokom dana. Tako da ako jedete više obroka dnevno pomoći ce vam da izgubite težinu. Ovde je problem: količina kalorija koju ste sagoreli je proporcionalno veličini obroka koje vaše telo obrađuje. Dakle, sagorevanje šest manjih obroka koje daju 2000 kalorija sagoreva istu količinu energije kao i dva velika jela od po 1000 kalorija. Nije bitno da li su kalorije u 10 obroka ili u 1 obroku, vi ćete zavrsiti na istom mestu.
Kako izdržati 24 sata bez obroka?
Mentalna barijera je najveća stvar koja sprečava ljude da poste, post nije lako primeniti u praksi. Evo nekoliko razloga zašto povremeni post nije loš. Prvo, gladovanje praktikuju u raznim verskim religijama vekovima. Lekari su se osvrnuli i na zdravstvene koristi od gladovanja hiljadama godina. Drugim rečima, post nije neka nova moda ili lud marketinski trik.
Drugo, o postu se ne govori toliko puno. Razlog za to je sto marketinski, i nije baš dobar za prehrambenu industriju i kompanije koje proizvode suplemente i hranu. Rezultat je da se čini da post izgleda malo ekstremno i čudno što bas I nije tačno.
Treće, verovatno ste već mnogo puta postili iako niste bili svesni. Da li ste ikada spavali do kasno vikendom, a onda kasno ručali? Neki ljudi ovo rade svakog vikenda. U ovakvim situacijama, cesto večeraju noć pre, a onda ne jedu do 12 popodne ili cak kasnije. To je post od 16 sati a da pri tom nisu ni svesni.
Pozitivne stvari povremenog posta:
Bolje zdravlje I smanjen rizik od oboljevanja, jer se telo stigne regenerisati I detoksifikovati. Mršavljenje I skidanje masnih naslaga. Kontrolu apetita. Bolju mentalnu oštrinu I koncentraciju, jer mozak bolje radi na ketone.
MASTI – dobre i loše
Masti su prvenstveno energetske materije koje se unose putem ishrane korišcenjem namirnica biljnog i životinjskog porekla. One su nosioci vitamina A,D,E i K, takođe imaju gradivnu ulogu, jer čine 2% svake ćelije. Masti uz šećere čine najjeftiniji izvor energije, jer 1 gr masti sagoreva 9 kcal ( dvostruko više od belančevina i ugljenih hidrata ).
Masne kiseline se mogu klasifikovati na zasićene i nezasićene.
Prvi tip su zasićene masti, koje se većinom nalaze u mesu, jajima, mlečnim proizvodima, uključujući puter, sir…Mnogo bolji i zdraviji tip za ishranu su nezasićene masti. To su zdrave masti i podeljene su u dve grupe: mononezasićene i polinezasićene.
Mononezasićene masti se nalaze u maslinovom ulju, orasima, ulju uljane repice…
Polinezasićene masti se nalaze u nekim biljnim uljima i ribljem ulju. To su:
a) Omega 6 linolna kiselina. Uloga im se ogleda u pravilnom rastu organizma. Ima ih u suncokretovom, kukuruznom i susamovom ulju.
b) Omega 3 linolna kiselina. Uloga im se ogleda u strukturi i funkciji ćeliske membrane. Ima ih u ulju iz lanenog semena, iz semena bundeve, kao i ribljem ulju: lososa, tune, sardele, haringe, skuše. Ne može se stvarati u organizmu, već se mora uneti hranom. Derivat omega 3 igra važnu ulogu u razvoju mozga i funkciji vida.
Omega 3 masti su posebno važne jer podižu nivo dobrog HDL holesterola i smanjuju nivo loseg LDL, a takođe su vazne i za razvoj mozga. Deluju povoljno na zdravlje srca i krvnih sudova, pa unos ribe dva do četiri puta nedeljno i redovna upotreba maslinovog ulja doprinose smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Preporučuje se da odnos zasićenih i nezasićenih masti u ishrani bude 10: 30%
Masnoće koje sadrže fosfor zovu se fosfolipidi. Oni se dodaju u hranu kao aditiv, najčesće u margarin, čokoladu, zamrznute slatkiše. Od sterola je najvažniji holesterol koji se preko 90% nalazi u membrani ćelije i potreban je za sintezu vitamina D u koži, zatim za sintezu nekih hormona (testosterona i estrogena). Lekovi kao što su steroidi anabolici, pripadaju grupi sterola (koriste se u sportu za povećanje mišićne mase i snage, ali su jako opasni jer oštećuju jetru).
Opšti unos masnoća treba da pokrije manje od 30 % dnevnih energetskih potreba. Poreklo treba da bude prvenstveno iz žitarica, povrća i voća, koja su bogata vlaknima i mikronutritijentima. Osoba sa poremećajem masnoća čiji je holesterol u krvi povećan mora da primeni smanjivanje dnevnog unosa nezasićenih masnoća na svega 20% i zasićenih masnoća na 7%.
PRAZNE KALORIJE
Zasto gojazni ljudi nikad nisu dovoljno siti? Zbog cega osete glad samo sat vremena nakon obilnog obroka? I sta je potrebno promeniti da bi nekontrolisana glad prestala?
Za pocetak treba razlikovati nutritivne i energetske ( kaloriske ) vrednosti hrane. Neke namirnice mogu biti visokokaloriske , davati u trenutku visok nivo energije ( slatkisi ) , ali telo ne moze iz njih da izvuce nikakve gradivne elemente, te prakticno ostane gladan. Da paradoks bude veci, sto vise ( dzank hrane ) unosite, to je organizam zeljniji hranljivih sastojaka. Ono sto bi covek trebalo da jede su jaja, meso i riba jer su mu potrebni proteini ( umesto salama, pasteta i virsli ), povrce i voce jer su mu neophodni vitamini, minerali i antioksidansi. Tu su i ugljeni hidrati i masti ,ali ne bilo koji.
Gde se nalaze. U poslednje vreme cesto se koristi termin “prazne kalorije” za namernice bogate ugljenim hidratima, a siromasne belancevinama, vitaminima, mineralima, amino kiselinama ili vlaknima. Tu se misli: na slatkise i druge namirnice koje sadrze secer ( cokolade, bombone, industrijski keks … ), rafinirane zitarice poput belog hleba belog pirinca ( bogate su skrobom ) , zasicene masnoce, brza hrana ( hot dog, hamburgeri, przeni krompirici… ) ,alkoholna pica. Posebno bogata kalorijama je przena hrana ( pomfrit, przena piletina ili cips ) , a vrlo siromasna nutritijentima. Velika porcija na primer przenih krompira zadrzi 570 kalorija, sto predstavlja trecinu dnevnih kaloriskih potreba za zene, a cetvrtinu dnevnih potreba za muskarce.
Kako im se odupreti. Pokusajte da sto manje przite, a sto vise kuvate hranu. Peceni krompir moze zameniti pomfrit, kao i pecena piletina. Izbegavajte gazirane napitke. Osim velike kolicine secera, kinin u mnogim napitcima moze da smanji broj trombocita u krvi i da negativno utice na jetru, cak i da dodvede do ciroze.Klasicni beli hleb zamenite crnim sa celim zrnima. Hleb sa celim zrnima sadrze vlakna koja olaksavaju varenje i antioksidanse. Klasicne grickalice za uzinu zamenite vocnim uzinama ili nekim integralnim keksom koji sadrzi u sebi zitarice. Slatkise treba zameniti vocem , suvim vocem, orasastim plodovima.



