Blog Archives
POZITIVNI I NEGATIVNI EFEKTI KOFEINA
Mehanizam delovanja Kofeina, da li pozitivno ili negativno utiče na organizam, kakvo je njegovo delovanje na fizičku aktivnost, i još par zanimljivih pitanja, obradićemo u narednom tekstu.
Kofein je prirodni alkaloid, koji se dobija iz zrna kafe, iz listova čaja i iz kakaovih zrna. Dodaje se veštačkim pićima ( koka kola ). On je prirodni psihostimulans i utiče na centralni nervni sistem.
Pozitivne strane Kofeina
% nutritijenata u šoljici kafe: Vitamin B12 11%, Vitamin B5 6%, Vitamin B1 2%, Vitamin B3 2%, Magnezijum 3%, Fosfor 1%. Kafa sadrži male količine vitamina ali je snažan antioksidans.
Nije potpuno jasno zašto kofein poseduje očigledne ergogene efekte, i ako postoji hipoteza da on stimuliše simpatički nervni sistem i povećava utrošak masnih kiselina, čime se štede ograničene zalihe glikogena u mišićima i jetri. Kao stimulans centralnog nervnog sistema, kofein može da smanji osećaj zamora, što omogućava produženo trajanje aktivnosti i unapređenje sportskih rezultata. Konačno, kofein igra značajnu ulogu u oslobađanju jona kalcijuma iz sarkoplazmatskog retikuluma u mišićnoj ćeliji. Ovo dalje može dovesti do stimulisanja snažnije mišićne kontrakcije naročito tokom anaerobnih sportova i sportova snage. Međutim, novije studije ukazuju da ukoliko povećamo unos slobodnih masnih kiselina i istovremeno unosimo kofein, neće doći do povećanja njihove oksidacije, niti uštede glikogena. Kompetitivna prednost se, izgleda, pre svega odnosi na ulogu kofeina u stimulaciji centralnog nervnog sistema. Tokom sportova izdržljivosti, kofein dokazano smanjuje osećaj zamora, povećava koncentraciju i pažnju, dok tokom treninga snage, ili kratkim eksplozivnim aktivnostima, kofein ima ulogu pokretača kontrakcije skeletnih mišića.
Negativne strane Kofeina
Korisnici mogu postati zavisni od kofenia, usled previše konzumiranja. Dok je niska i umerena doza, generalno bezbedna. Oni koji naglo prestanu da konzumiraju kofein, a ranije su bili zavisnici, imaju problem sa glavoboljom i mentalnim zamorom. To stanje traje nekoliko dana dok se telo ne prilagodi.
Previše unošenje kofeina izaziva, povećanu nervozu i poremećaj sna. To ima za posledicu da, usled unošenja kofeina kako bi smanjili dnevni umor, dolazi do nesanice. Unošeneje kofeina negativno utiče u interakciji sa nekim lekovima. Kofein povećava nivo šećera u krvi, što pravi problem osobama koji imaju Dijabetes tipa 2 i kontrolisanje insulina. Osobe koje imaju povišen pritisak i dijabetes trebaju da izbegavaju kofein. Studije kažu i da žene koje piju više od 3 šoljice kafe ( 300 mg kofeina ) dnevno, dovodi do gubitka koštane mase u kičmenom stubu, za vreme postmenopauze. Dolazi do nedostatka Kalcijuma u kostima. Kofein može takođe da dovede do stomačnih problema, usled gorušice i stomačne kiseline.
FUNKCIONALNI TRENING
Klasični oblici treninga u teretanama sve više i više izumiru, sem ako ste bodybilder. Prednost se daje raznim kombinacijama kardio, kružnih, funkcionalnih treninga… Danas ćemo obraditi temu Funkcionalni Trening i dati neke primere vežbi i načine izvođenja.
Koreni funkcionalnog treninga potiču od primene rehabilitacije. Terapeuti koriste ovaj oblik rehabilitacije kako bi povratili pravilnost određenih pokreta kod pacijenata, oduta i naziv funkcionalni zato što su se koristili da bi se ugradio pravilan i nezavistan pokret koji je predhotno bio nepravilan, usred neke povrede ili operacije. Radili su se pokreti koji su se koristili u svakodnevnom zivotu tj. koji imaju neku funkciju u svakodnevnim aktivnostima. Izvode se pokreti i predvežbe koji su karakteristični za određenu radnju koja se stalno upražnjava u određenom sportu ili fizičkoj aktivnosti.
Benefit funkcionalnog treninga je bolja pokretljivost zglobova i stabilnost celog tela. Poboljšanje ovih faktora smanjuje mogućnost povrede. Iako mašine u teretani izgledaju sigurnije, one zapravo ograničavaju stepen kretanja i time ne uključuju mišice stabilaizatore pokreta, već samo određeni mišić koji se spravom aktivira. Usled toga potrebno je puno vremena da bi svi mišići ojačali, što nije slučaj sa funkcionalnim vežbama gde se angažuje veliki broj mišićnih grupa.
Osnove funkcionalnog treninga. Izaberite par vežbi od 2 do 8 što predstavlja jedan krug. U treningu treba da imate od 2 do 4 kruga. Vežbe se izvode sa što kraćim pauzama, a između delova treninga tj. dva kruga, pauza je od 2 do 6 minuta. Pauza može biti i aktivna, preskakanje vijače, trčanje ili nešto drugo. Broj ponavljanja vežbi može biti fiksiran a može biti i ograničen vremenom. Npr 4 vežbe svaka se izvodi 30 sekundi submaksimalnim intenzitetom nakon kojih sledi pauza od 4 minuta i kreće se u novi krug. U suštini kombinujte sami ali se držite ovih smernica.
Primeri vežbi.
PLYOMETRIC PULLUP PUSHUP
CLEAN AND PRESS
JUMPING SQUAT ON STEPPER
DECK SQUAT
Bitno je da odredite intenzitet treninga kako bi izdržali ceo trening, a ne prekinuli na pola, kao posledicu intenzivnog početka. Merenje pulsa i kontrola preko pojasa i sata ili jednostavnim proveravanjem na karatoidnoj arteriji na vratu, treba da bude učestalo tokom pauza. Funkcionalni trening zahteva visoku izdržljivost i snagu. Njime se i same karakteristike unapređuju i poboljšavaju.
Rekviziti koji se koriste kod funkcionalnih treninga mogu biti različiti, a mogu se izvoditi vežbe i bez rekvizita. O rekvizitima smo već pisali u ovom textu: 5 NAJBOLJIH REKVIZITA ZA FUNKCIONALNI TRENING

