Blog Archives

DA LI JE SUPLEMENTACIJA POTREBNA…

Često postavljano pitanje klijenata je šta treba da uzimaju za mršavljenje, mišićnu masu, oporavak itd… da bi napredovali u trenažnom procesu. Većina u stvari traži prečicu do uspeha kroz “adekvatnu” suplementaciju. Probaćemo da ovu pojavu obrazložimo kroz predstojeći teks.

Posvetićemo malo više pažnje rekreativcima i ljudima koji nemaju baš iskustva sa treningom, ishranom i suplementacijom a voleli bi i imaju želju da se malo intenzivnije posvete fizičkom aktivnošću. Predpostavljamo da oni koji su malo duže u ovome znaju efekte suplemenata na ljudski organizam i kako ih treba konzumirati.

Farmako industrija, u koju spada i proizvodnja suplemenata za trening, naravno imaju za cilj da prodaju što više proizvoda. Tako da kada uđete u radnju koja prodaje preparate ne znate šta pre da tražite i kupite a većina njih je efektivno diskutabilna. Vrlo je malo stvari koje zapravo stvarno imaju efekata, a lako postanete kupoholičar istih. Puno nutritijenata kao na primer L-Karnitin (“povećava energiju i ubrzava sagorevanje masi”) organizam proizvodi u dovoljnim količinama tj. koliko može da ga iskoristi, telo je zasićeno karnitinom i automatski eliminiše višak, tako da vam dodatan unos neće pomoći u postizanju rezultata dok se vi sami dobro ne preznojite. Ista je stvar i sa sagorevačima, koji su načešće postavljano pitanje. Većina njih sadrži veliku dozu kofeina ili efedrina koji mogu izazvati neželjene efekte i posledice posebno na srce. Veliki broj preparata imaju negativan efekat na jetru, posebno kod početnika kod kojih organizam nije stvorio jaku odbrambenu funkciju na unošenje novih nutritijenata u velikim količinama.

Suplementacija za oporavak organizma, posebno mišića nakon intenzivnih treninga svakako ima smisla, kao prevencija katabolizma tj razgradnje mišićnih vlakana i regenerisanje i oporavak istih. U to spadaju Proteini kojih sada ima u različitim ukusima i oblicima. Glutamin (amino kiselina koja sluzi za vezivanje proteina u misic i sprecavanje katabolizma) , BCAA (esencijalne aminokiseline), Omega 3 masne kiseline (smanjuju nivo lošeg holesterola)… spadaju u poželjan i adekvatan oblik dodatne suplementacije za delotvorniji trening. Kod početnika i rekreativaca najbolja opcija je da kroz kvalitetnu ishranu ili dijetu oporavite svoje telo od treninga, spremite organizam za naredni ili smanjite kilograme i dovedete svoju liniju do savršenstva. Postoje razni prirodni izvori vitamina, minerala, proteina, kofeina… koji mogu pozitivno delovati na vaš organizam bez bojazni da će doći do kontraindikacija.

Razmišljajte svojom glavom, informišite se na pravim mestima i sa pravim stručnjacima, napravite plan i program svojih aktivnosti i ishrane i budite uporni u ostvarenju zadatih ciljeva. I zapamtite za sve treba vremena i strpljenja, i da svaka prečica ima svoje negativne posledice koje vas kad tada mogu stići. 

POZITIVNI I NEGATIVNI EFEKTI KOFEINA

Mehanizam delovanja Kofeina, da li pozitivno ili negativno utiče na organizam, kakvo je njegovo delovanje na fizičku aktivnost, i još par zanimljivih pitanja, obradićemo u narednom tekstu.

 

Kofein je prirodni alkaloid, koji se dobija iz zrna kafe, iz listova čaja i iz kakaovih zrna. Dodaje se veštačkim pićima ( koka kola ). On je prirodni psihostimulans i utiče na centralni nervni sistem.

Pozitivne strane Kofeina

% nutritijenata u šoljici kafe: Vitamin B12 11%, Vitamin B5 6%, Vitamin B1 2%, Vitamin B3 2%, Magnezijum 3%, Fosfor 1%. Kafa sadrži male količine vitamina ali je snažan antioksidans.

Nije potpuno jasno zašto kofein poseduje očigledne ergogene efekte, i ako postoji hipoteza da on stimuliše simpatički nervni sistem i povećava utrošak masnih kiselina, čime se štede ograničene zalihe glikogena u mišićima i jetri. Kao stimulans centralnog nervnog sistema, kofein može da smanji osećaj zamora, što omogućava produženo trajanje aktivnosti i unapređenje sportskih rezultata. Konačno, kofein igra značajnu ulogu u oslobađanju jona kalcijuma iz sarkoplazmatskog retikuluma u mišićnoj ćeliji. Ovo dalje može dovesti do stimulisanja snažnije mišićne kontrakcije naročito tokom anaerobnih sportova i sportova snage. Međutim, novije studije ukazuju da ukoliko povećamo unos slobodnih masnih kiselina i istovremeno unosimo kofein, neće doći do povećanja njihove oksidacije, niti uštede glikogena. Kompetitivna prednost se, izgleda, pre svega odnosi na ulogu kofeina u stimulaciji centralnog nervnog sistema. Tokom sportova izdržljivosti, kofein dokazano smanjuje osećaj zamora, povećava koncentraciju i pažnju, dok tokom treninga snage, ili kratkim eksplozivnim aktivnostima, kofein ima ulogu pokretača kontrakcije skeletnih mišića.

Negativne strane Kofeina

Korisnici mogu postati zavisni od kofenia, usled previše konzumiranja. Dok je niska i umerena doza, generalno bezbedna. Oni koji naglo prestanu da konzumiraju kofein, a ranije su bili zavisnici, imaju problem sa glavoboljom i mentalnim zamorom. To stanje traje nekoliko dana dok se telo ne prilagodi.

Previše unošenje kofeina izaziva, povećanu nervozu i poremećaj sna. To ima za posledicu da, usled unošenja kofeina kako bi smanjili dnevni umor, dolazi do nesanice. Unošeneje kofeina negativno utiče u interakciji sa nekim lekovima. Kofein povećava nivo šećera u krvi, što pravi problem osobama koji imaju Dijabetes tipa 2 i kontrolisanje insulina. Osobe koje imaju povišen pritisak i dijabetes trebaju da izbegavaju kofein. Studije kažu i da žene koje piju više od 3 šoljice kafe ( 300 mg kofeina ) dnevno, dovodi do gubitka koštane mase u kičmenom stubu, za vreme postmenopauze. Dolazi do nedostatka Kalcijuma u kostima. Kofein može takođe da dovede do stomačnih problema, usled gorušice i stomačne kiseline.

%d bloggers like this: