Blog Archives

ISHRANA PO KRVNIM GRUPAMA

Ishrana po krvnim grupama je nastala prema biološkom razvijanju krvnih grupa od nastanka čoveka. U zavisnosti od vremenskog perioda i toga šta je čovek prvo počeo da koristi za ishranu i šta je u međuvremenu otkrivao i pronalazio u prirodi, do toga kada je otkrio da je meso ukusnije kada se preradi tj ispeče , početka proizvodnje mlečnih prozvoda, namirnica od žitarica, voća i povrća.

Stručnjaci koji se bave ishranom prema krvnim grupama objašnjavaju da ljudi sa različitim krvnim grupama ne mogu podjednako dobro da svare određenu vrstu hrane. Svaka krvna grupa poseduje različite antigene sa posebnom hemijskom strukturom. I samo ime krvne grupe je nastalo po antigenu grupe koji se nalazi na crvenim krvnim zrnicma. Srž teorije o krvnim grupama čini otkriće da se antigeni krvnih grupa – različito ponašaju u biohemijskim reakcijama sa određenim namirnicama (to jest nekim njihovim sastojcima). U nastavku ćemo videti koja hrana kojoj krvnoj grupi odgovara a koja ne.

Eating-for-Your-Blood-Type

O krvna grupa

Ljudi sa ovom krvnom grupom imaju otporniji sistem za varenje. Oni su mesožderi , pa im odgovaraju životinski proteini i manje količine voća i povrća. Ova krvna grupa teže podnosi ugljene hidrate i proizvode sa glutenom kao i mlečne proizvode. Trebalo bi da izbegavaju kafu jer i sami proizvode mnogo želudacne kiseline.

Dobre namirnice : crveno meso, povrće, maslinovo ulje, orašasti plodovi, semenke, voće

Loše namirnice : masne prerađevine, riba i morski plodovi, sirevi i mečni proizvodi, kukuruzno i suncokretovo ulje, povrće sa visokim nivoom skroba, žitarice

A krvna grupa

Ljudi sa ovom krvnog grupom imaju slabu toleranciju na proteine. A krvna grupa ima osetljiv sistem za varenje i preporučuje im se klasična vegeterijanska ishrana, sa manje mlečnih proizvoda. Zbog manje proizvodnje želudačne kiseline oni koji poseduju ovu grupu imaju problema sa varenjem mesa i apsorbcijom vitamina B 12. Ishrana koja sadrži enzime betain, papin i bromelain se preporučuje ovoj krvnoj grupi.

Dobre namirnice: riba i morski plodovi, smenke i orašasti plodovi, povrće, žitarice i skrob, voće

Loše namirnice: crvena mesa, kačkavalj, puter, ulja, pistaći, pšenica, pečurke, masline, banane, mango, pomorandze, mandarine

B krvna grupa

Ova krvna grupa je otpornija i podnosi gotovo većinu namirnica. Oni koji poseduju B krvnu grupu trebaju da izbegavaju hranu sa glutenom i pšenicnim produktima, a dobro podnose mlečne proizvode.

Dobre namirnice : crvena mesa, jaja, mleko, jogurt, feta sir, pirinač, krompir, kupus, paprike, šargarepa, ananas, lubenica, šljive, maslinovo ulje

Loše namirnice: živinsko meso, riba i morski plodovi, pistaći, kikiriki, suncokret, pšenica, kukuruz, malsline, paradajz, suncekretovo i sojino ulje

AB krvna grupa

Ova krvna grupa je veoma retka, procenjuje se da svega 5% stanovništva je poseduje. Ona je nastala najkasnije.

Dobre namirnice: jagnjetina, ćuretina, tunjevina, morski plodovi i riba, mlečni proizvodi, voće i povrće, ulja.

Loše namirnice: slanina, govedina, svinjetina, punomasno mleko, avokado, kukuruz šećerac, paprike, banane, kokos, pomorandze, lešnik, mak, seme bundeve

GLIKEMIJSKI INDEX NAMIRNICA

Šta je slatki (glikemijski) indeks?

Slatki, šećerni, ili glikemijski indeks deli hranu na osnovu brzine porasta šećera u krvi. Ugljeni hidrati sa niskim glikemijskim indeksom uzrokuju umeren porast šećera u krvi, i obratno. Što su šećeri u namirnicama prostiji (glikoza, saharoza), brže dižu nivo šećera u krvi. Fruktoza (voćni šećer), iako je prost ugljeni hidrat, sporije diže nivo šećera u krvi. Složeni ugljeni hidrati, kao što je skrob iz žitarica i krompira, moraju prvo da se razlože do prostijih šećera, pa tek onda prelaze u krvotok. Taj proces se odvija u organima za varenje i jetri i zavisi od: vrste šećera, načina pripreme hrane i dijetnih vlakana (količine) u obroku.

ŠTO JE VEĆI GLIKEMIJSKI INDEKS HRANE – BRŽE SE POVEĆAVA NIVO ŠEĆERA U KRVI

Hrana sa niskim GI se polako vari i dugo ostaje u tankom crevu, satima posle unošenja. Dobre strane su sporo i kontinuirano oslobađanje glukoze koja se dešava i tokom izvođenja fizičke aktivnosti. Kod hrane sa niskim GI nivo šećera u krvi se održava stabilnim, dok se konzumiranjem hrane sa visokim GI glukoza osobađa prebrzo što za posledicu ima veliko povećanje šećera u krvi.

GI_index

Namirnice sa visokim glikemijskim indeksom koje treba izbegavati:

Pečen krompir 95, Beli hleb 95, Med 90, Šargarepa 85, Kukuruzne pahuljice 85, Šećer 75 , Musli 79,  Čokolada 70, Bareni krompir 70, Keks 70, Glazirani pirinač 70, Cvekla 65, Banana i Dinja 60, Džem 55

Namirnice sa srednjim glikemijskim indeksom koje treba jesti umereno:

Sok od jabuke 50,  Keks od integralnog brasna bez šećera 50, Integralni pirinač 50, Kivi 50, Grožđe 45, Sok od narandže 45, Ananas 45, Crni hleb 45, Integralne žitarice 45 , Suve kajsije smokve ili šljive 40

Namirnice sa niskim glikemijskim indeksom koje treba da čine glavni deo jelovnika svakog dana:

Pasulj 35, Grašak 35, Mleko 30, Kupus 15, Tikvice 15, Jabuke 35, Paprika 15, Jaja 20, Sok od paradajza 35, Sirova šargarepa 30, Kajsije 30, Kruške 30, Trešnje 25, Patlidžan 25, Bademi 15, Brokoli 15, Karfiol 15, Krastavci 15, Masline 15, Spanać 15, Kikiriki 15, Zelena salata 15

IDEALNA HRANA SU NAMIRNICE ČIJI GLIKEMIJSKI INDEKS NE PRELAZI 45. HRANU SA GLIKEMIJSKIM INDEKSOM 45 DO 60 KORISTITI POVREMENO. HRANA ČIJI JE GLIKEMIJSKI INDEKS PREKO 60 KORISTITI REĐE.

Dijabetičari treba da izbegavaju koncentrovane šećere (med, sokove, beli šećer, slatkiše spremljene sa šećerom, torte, kolače), jer je glikemiski indeks glikoze 100, belog šećera 68. Potrebu za slatkim ostvarite unosom voća jer je slatki indeks fruktoze 23. Dijabetičari mogu slatkiše spremati tako što će ih zaslađivati veštačkim zaslađivačima (pazeći na kalorijski učinak ovih zaslađivača i količinu).

Količina voća koju dnevno možete uneti ne određuje samo glikemijski (slatki indeks), već i količina dijetnih vlakana, vitaminski i mineralni sastav, količina vode voćnih kiselina i ukupni kalorijski učinak pojedinih vrsta voća. Mahunarke (pasulj, grašak, boranija) imaju niski glikemijski indeks i visok kalorijski učinak, treba ih jesti, jer su zdrava hrana, bogata dijetnim vlaknima.

Naučite sastave namirnica, njihove kalorijske vrednosti, glikemijske indekse I količinu dijetnih vlakana. U početku će možda biti teško, ali kada se naviknete i sami ćete biti iznenađeni uspehom i lakoćom kojom ćete kontrolisati svoj nivo šećera u organizmu. Sa povećanjem unosa šećera I uzimanjem hrane sa visokim GI imaćete potrebu za još češćim unosom šećera. Zato je bitno unositi namernice sa niskim GI kako ne biste osetili glad posle obroka, imali potrebu za većom količinom hrane I ujedno povećavali svoju telesnu težinu.

MASTI – dobre i loše

Masti su prvenstveno energetske materije koje se unose putem ishrane korišcenjem namirnica biljnog i životinjskog porekla. One su nosioci vitamina A,D,E i K, takođe imaju gradivnu ulogu, jer čine 2% svake ćelije. Masti uz šećere čine najjeftiniji izvor energije, jer 1 gr masti sagoreva 9 kcal ( dvostruko više od  belančevina i ugljenih hidrata ).

image

Masne kiseline se mogu klasifikovati na zasićene i nezasićene.

Prvi tip su zasićene masti, koje se većinom nalaze u mesu, jajima, mlečnim proizvodima, uključujući puter, sir…Mnogo bolji i zdraviji tip za ishranu su nezasićene masti. To su zdrave masti i podeljene su u dve grupe: mononezasićene i polinezasićene.

Mononezasićene masti se nalaze u maslinovom ulju, orasima, ulju uljane repice…

Polinezasićene masti se nalaze u nekim biljnim uljima i ribljem ulju. To su:
a) Omega 6 linolna kiselina. Uloga im se ogleda u pravilnom rastu organizma. Ima ih u suncokretovom, kukuruznom i susamovom ulju.
b) Omega 3 linolna kiselina. Uloga im se ogleda u strukturi i funkciji ćeliske membrane. Ima ih u ulju iz lanenog semena, iz semena bundeve, kao i ribljem ulju: lososa, tune, sardele, haringe, skuše. Ne može se stvarati u organizmu, već se mora uneti hranom. Derivat omega 3 igra važnu ulogu u razvoju mozga i funkciji vida.
Omega 3 masti su posebno važne jer podižu nivo dobrog HDL holesterola i smanjuju nivo loseg LDL, a takođe su vazne i za razvoj mozga. Deluju povoljno na zdravlje srca i krvnih sudova, pa unos ribe dva do četiri puta nedeljno i redovna upotreba maslinovog ulja doprinose smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Preporučuje se da odnos zasićenih i nezasićenih masti u ishrani bude 10: 30%

Masnoće koje sadrže fosfor zovu se fosfolipidi. Oni se dodaju u hranu kao aditiv, najčesće u margarin, čokoladu, zamrznute slatkiše. Od sterola je najvažniji holesterol koji se preko 90% nalazi u membrani ćelije i potreban je za sintezu vitamina D u koži, zatim za sintezu nekih hormona (testosterona i estrogena). Lekovi kao što su steroidi anabolici, pripadaju grupi sterola (koriste se u sportu za povećanje mišićne mase i snage, ali su jako opasni jer oštećuju jetru).

Opšti unos masnoća treba da pokrije manje od 30 % dnevnih energetskih potreba. Poreklo treba da bude prvenstveno iz žitarica, povrća i voća, koja su bogata vlaknima i mikronutritijentima. Osoba sa poremećajem masnoća čiji je holesterol u krvi povećan mora da primeni smanjivanje dnevnog unosa nezasićenih masnoća na svega 20% i zasićenih masnoća na 7%.

Design a site like this with WordPress.com
Get started